Guraju li Izrael i SAD Libanon u građanski rat? "Washington predlaže nešto dosad nezamislivo"

Situaciju dodatno kompliciraju izraelska invazija na Libanon i nastavak okupacije dijelova juga zemlje, što stvara napetosti između Bejruta i Tel Aviva upravo u trenutku kada obje strane načelno podržavaju cilj razoružavanja Hezbollaha, piše Wall Street Journal.

Zbog toga se razmatraju rješenja koja su donedavno bila nezamisliva.

Među njima su:

• jačanje i obuka elitnih postrojbi libanonske vojske uz američku pomoć
• moguće uključivanje nove sirijske vlasti u prekid opskrbnih pravaca Hezbollaha
• nastavak izraelskih vojnih operacija protiv skupine.

Zagovornici smatraju da su potrebni novi pristupi kako bi se oslabila organizacija koju SAD i Izrael optužuju za destabilizaciju Bliskog istoka, dok kritičari upozoravaju da svaka od ponuđenih opcija nosi ozbiljne rizike.

Plan: libanonska vojska preuzima jug zemlje

Prema planu koji se postupno oblikuje, slabo opremljena libanonska vojska trebala bi imati ključnu ulogu u postupnom preuzimanju kontrole nad jugom zemlje.

Izraelske snage postupno bi predavale pojedine gradove i sela libanonskoj vojsci, nakon čega bi posebno obučene i provjerene postrojbe počele raditi na razoružavanju Hezbollaha, po potrebi i uporabom sile.

Američki State Department objavio je da su operacije za preuzimanje kontrole nad trima selima na jugu Libanona započele u ponedjeljak.

Izraelski i libanonski predstavnici prošlog su tjedna u Rimu dogovorili okvir za prijenos odgovornosti, no još nije poznato kada bi se izraelske snage u potpunosti povukle.

Prve napetosti već su izbile

Primjena dogovora već je izazvala incidente.

Libanonska vojska priopćila je da su izraelski vojnici otvorili vatru u blizini njezinih postrojbi tijekom raspoređivanja u jednom od gradova predviđenih za primopredaju.

Izraelska vojska tvrdi da su se libanonski vojnici nalazili izvan dogovorene zone te da su ispaljeni samo upozoravajući hici.

SAD želi ojačati libanonsku vojsku

Administracija predsjednika Donalda Trumpa nastoji ojačati sposobnosti libanonske vojske kroz obuku, opremanje i sigurnosnu provjeru pojedinih postrojbi.

"Najbolji ishod bio bi onaj u kojem izraelska vojna prisutnost više ne bi bila potrebna", rekao je američki državni tajnik Marco Rubio u travnju.

Ideja je da libanonska država sama provede razoružavanje Hezbollaha i time očuva svoj suverenitet.

No Rubio je priznao da je riječ o vrlo zahtjevnom zadatku.

Mnogi vojnici ne žele ratovati protiv sunarodnjaka

Jedan od najvećih problema jest činjenica da mnogi pripadnici libanonske vojske ne žele biti percipirani kao izvršitelji izraelskih interesa niti ratovati protiv vlastitih sunarodnjaka.

Osim toga, u vojsci postoje simpatizeri Hezbollaha.

Američko Ministarstvo financija u svibnju je priopćilo da Hezbollah prima obavještajne informacije od pojedinih dužnosnika unutar libanonskih sigurnosnih službi, uključujući i vojsku.

Kritičari također sumnjaju da će SAD uspjeti pouzdano provesti sigurnosne provjere vojnika te upozoravaju da bi takav plan mogao izazvati podjele unutar vojske po političkim ili vjerskim linijama.

Hezbollah je već poručio kako bi odgovorio na takav scenarij.

"Borili bismo se protiv njih jednako kao što se borimo protiv izraelske vojske", izjavio je zastupnik Hezbollaha Hassan Fadlallah.

Može li Sirija "pomoći"?

Predsjednik Trump više je puta sugerirao da bi nova sirijska vlada pod vodstvom Ahmeda al-Šare mogla pomoći u slabljenju Hezbollaha.

"Želio bi učiniti nešto po pitanju Hezbollaha. Protiv njih se bori već dugo i mislim da bi bio vrlo učinkovit", rekao je Trump tijekom sastanka s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom u Bijeloj kući.

Iran je godinama preko Sirije krijumčario oružje i drugu opremu Hezbollahu, pa američki dužnosnici smatraju da bi Damask mogao odigrati veću ulogu u nadzoru granice s Libanonom.

Međutim, izravno sudjelovanje sirijske vojske u Libanonu izrazito je nepopularno među Libanoncima.

Mnogi još pamte razdoblje sirijske dominacije i vojne prisutnosti između 1976. i 2005. godine.

"Planovi koji predviđaju uključivanje Sirije u oružani sukob s Hezbollahom vraćaju loša sjećanja", upozorio je bivši zamjenik libanonskog premijera Ghassan Hasbani.

Analitičari također upozoravaju da sirijske sigurnosne snage uključuju radikalne sunitske islamističke skupine koje su optuživane za masovna ubojstva manjinskog stanovništva, što povećava strah od novih sukoba i odmazdi.

Uz to, sirijska vojska već je opterećena stabilizacijom vlastite zemlje nakon dugotrajnog građanskog rata.

Ograničenja izraelske vojne sile

Izrael je tijekom posljednjih mjeseci teško oslabio Hezbollah, eliminirao velik dio njegova vodstva, smanjio raketni arsenal i duboko infiltrirao organizaciju.

Zbog toga dio izraelskih političara smatra da bi vojska trebala nastaviti operacije sve dok Hezbollah ne bude potpuno uništen.

No skeptici upozoravaju na iskustvo iz Pojasa Gaze, gdje je višegodišnja izraelska vojna kampanja nanijela golema razaranja, rezultirala u više od 75.000 ubijenih, što je UN proglasio genocidom, ali nije eliminirala Hamas.

"Govorimo o organizaciji koja je već 42 godine duboko ukorijenjena među većinom šijitskog stanovništva u Libanonu", rekao je umirovljeni libanonski general Khalil Helou.

"Izrael, najjača vojska u regiji, svjestan je da će razoružavanje Hezbollaha trajati godinama i možda zahtijevati okupaciju cijelog Libanona."

Izraelski sigurnosni dužnosnici priznaju da im je za konačno razoružavanje Hezbollaha potrebna suradnja libanonskih vlasti.

"Izrael nema mogućnost sam razoružati Hezbollah", rekao je Yossi Mekelberg iz londonskog instituta Chatham House.

"Može nastaviti vojne operacije i postupno slabiti njegove sposobnosti, ali potpuno razoružavanje dio je mnogo šireg političkog i sigurnosnog procesa."

Načelnik Quincy instituta, politički analitičar Trita Parsi, ovako je sumirao situaciju: "SAD, Izrael i libanonska vlada planiraju građanski rat u Libanonu te razmatraju mogućnost da u njega uključe i sirijsku vladu Ahmeda al-Šare."