Kako je Libanon postao prijelomna točka primirja: "Zajedno u ratu, zajedno u miru"

Nakon tjedana upozorenja da će nastavak izraelskih napada na Libanon ugroziti diplomaciju, Iran je u noći na nedjelju izveo prve izravne napade na Izrael nakon dva mjeseca, dodatno dovodeći u pitanje izglede za mirovni sporazum između SAD-a i Irana, piše Al Jazeera.

Dok su Izrael i Sjedinjene Države nastojali odvojiti izraelsku okupaciju južnog Libanona od šireg američko-izraelskog rata protiv Irana, Teheran je dosljedno poručivao da neće prihvatiti nikakav mirovni sporazum koji se ne odnosi i na Libanon.

Sinoćnji napadi to su i potvrdili.

Nakon početnog izraelskog napada na južna predgrađa Bejruta u nedjelju – unatoč američkim jamstvima danim prošlog tjedna da Izrael neće napadati libanonski glavni grad sve dok Hezbollah ne napada sjever Izraela – Iran je tijekom noći lansirao projektile na Izrael kao odmazdu.

„Večerašnja operacija bila je upozorenje, a ako se agresije ponove, odgovori će biti širi i obuhvatit će sve američko-cionističke ciljeve u regiji”, poručila je Iranska revolucionarna garda (IRGC) u priopćenju.

Izrael je potom odgovorio izvođenjem više napada diljem Irana u ponedjeljak, uključujući i glavni grad Teheran, unatoč tome što je američki predsjednik Donald Trump navodno rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu da ne eskalira sukob.

„Ja donosim odluke... on [Netanyahu] ne donosi odluke”, rekao je Trump za britanski Financial Times u nedjelju.

Teheran je potom uzvratio drugim valom projektila prema Izraelu. Većina iranskih projektila presretnuta je, a zasad nema izvješća o poginulima u Izraelu.

Unatoč tome, američki predsjednik kasnije je osjetio potrebu da putem društvenih mreža pozove obje strane na suzdržanost.

„Izrael i Iran moraju odmah prestati pucati”, napisao je u kratkoj objavi na svojoj platformi Truth Social.

Bejrut: Crvena linija

Nakon drugog vala napada, iranske oružane snage objavile su kraj operacija usmjerenih protiv Izraela, ali su upozorile da će svaki novi izraelski napad na Libanon biti dočekan „oštrijim” odgovorom, izvijestila je poluslužbena iranska novinska agencija Fars.

„Teheran je tolerirao nedavne izraelske napade na južni Libanon, ali je povukao crvenu liniju kod Bejruta”, izjavila je Negar Mortazavi, viša suradnica Centra za međunarodnu politiku i osnivačica podcasta The Iran Podcast, za Al Jazeeru.

„Kada je Izrael prošlog tjedna želio napasti Bejrut, Teheran je Washingtonu poslao ozbiljno upozorenje da neće tolerirati napade na Bejrut. Sada su pokazali da to upozorenje nije bila prazna prijetnja”, dodala je Mortazavi.

Ova eskalacija otvorila je ključno pitanje: je li Iran sada pokazao da je spreman provoditi svoju crvenu liniju prema kojoj će svaki izraelski napad na njegove saveznike dovesti do izravnog iranskog vojnog odgovora?

Šire gledano, promatrači se pitaju ima li Washington ikakve šanse pregovorima okončati američko-izraelski rat protiv Irana i postići trajniji sporazum s Teheranom dok Izrael nastavlja vojne operacije protiv Hezbollaha u Libanonu.

Borbe u Libanonu

Libanon je uvučen u američko-izraelski rat protiv Irana 2. ožujka nakon što je Hezbollah, saveznik Teherana, pokrenuo napade na sjever Izraela.

Hezbollah je priopćio da su napadi bili odgovor na izraelsko ubojstvo iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija prvog dana američko-izraelskog rata protiv Irana, 28. veljače, kao i na gotovo svakodnevna izraelska kršenja primirja dogovorenog u Libanonu u studenome 2024.

Prema najnovijim podacima libanonskog Ministarstva zdravstva, od nastavka sukoba u ožujku u izraelskim napadima diljem Libanona poginulo je najmanje 3.613 ljudi, a 11.072 ih je ranjeno.

Više od milijun ljudi raseljeno je iz svojih domova, dok je Izrael okupirao gotovo petinu teritorija zemlje.

„Zajedno u ratu, zajedno u miru”

Jedan od najznačajnijih razvoja događaja u aktualnom sukobu jest činjenica da Iran sve više napušta logiku koja je godinama određivala njegov regionalni pristup, smatra Rob Geist Pinfold, predavač međunarodne sigurnosti na King's Collegeu u Londonu.

„Izvorna svrha koncepta ‘prednje obrane’ bila je spriječiti izravni međudržavni rat između Izraela i Irana”, rekao je Pinfold za Al Jazeeru.

Iran je desetljećima ulagao u Hezbollah i druge savezničke skupine u regiji – uključujući Hute u Jemenu te brojne oružane skupine u Iraku i Siriji – jer je vjerovao da mogu projicirati njegovu moć preko posrednika i učinkovitije odvraćati Izrael nego što bi to mogla sama iranska konvencionalna vojska.

„Ono što sada vidimo jest da je Iran potpuno promijenio tu dinamiku. Umjesto da te skupine ratuju za Iran, Iran sada kao država eskalira sukob kako bi ratovao za svoje savezničke skupine”, rekao je.

Mortazavi smatra da je Iran sada svaki budući mirovni okvir čvrsto povezao sa sudbinom svojih regionalnih saveznika.

„Poruka Teherana glasi: zajedno u ratu, zajedno u miru”, zaključila je.