Je li velika vizija Ursule von der Leyen već doživjela neuspjeh?

Samo nekoliko tjedana nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila ambiciozan novi model odnosa s trećim zemljama, počevši s Kanadom, ideja o "pridruženom članstvu” tiho je odbačena. Je li njezina velika vizija već doživjela neuspjeh?

U srijedu su iz zajedničke izjave koja bi trebala biti usvojena na ovotjednom samitu EU-a i Kanade uklonjene sve reference na pridruženo članstvo, nakon što se tome usprotivilo nekoliko država članica, predvođenih Njemačkom.

Umjesto toga, tekst koji su usuglasile države članice govori o razvoju "sve tješnjeg povezivanja” između EU-a i Kanade, bez punopravnog članstva, prenosi Euronews.

"Bilo bi mnogo bolje da smo imali jedinstvenu podršku država članica za početnu formulaciju, ali sada imamo čvrstu osnovu oko koje postoji suglasnost. Razrađujemo pojedinosti, no najvažnije je da imamo zajednički pristup cilju koji želimo ostvariti”, izjavila je u četvrtak glavna glasnogovornica Europske komisije Paula Pinho.

Politički udarac za von der Leyen

Iako se na prvi pogled može činiti da je riječ samo o razlici u terminologiji, zapravo je riječ o neugodnom političkom neuspjehu za von der Leyen, koja je u rujnu uz veliku pozornost javnosti predstavila ideju da Kanada postane prva pridružena članica Europske unije.

Dolaskom u Montreal na samit, von der Leyen pokazala je da je odlučna nastaviti sa svojom inicijativom unatoč protivljenju.

"Imamo novu ambiciju: približiti Kanadu nama više nego ikada prije, kao pridruženu članicu EU-a. Želimo naše jedinstveno partnerstvo podići na još višu razinu”, napisala je na društvenoj mreži X.

Međutim, unatoč različitim formulacijama, konačni tekst jasno pokazuje da najavljeni model suradnje nije dobio podršku europskih vlada, s kojima se von der Leyen nije konzultirala prije nego što je Kanadi predstavila svoj ambiciozni prijedlog.

Upravo je Njemačka, zemlja iz koje dolazi predsjednica Komisije, predvodila nastojanja da se izraz ukloni.

Berlin je tvrdio da bi najprije trebalo definirati konkretan sadržaj novog partnerstva, a tek mu potom dati naziv koji bi mogao imati pravne posljedice, umjesto da se postupa obrnutim redoslijedom.

U cijeloj priči postoji i određena ironija.

Naime, pridruženo članstvo u svibnju je predložio njemački kancelar Friedrich Merz kao način pružanja sigurnosnih jamstava Ukrajini dok ta zemlja radi na ostvarivanju punopravnog članstva u Europskoj uniji.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je prijedlog, o kojem se nikada nije ozbiljno raspravljalo među državama članicama EU-a.

Berlin, naravno, poriče da je upravo to stvarni razlog njegova snažnog protivljenja pridruženom članstvu Kanade.

"Ono što EU može učiniti jest tehnički pristup, sektor po sektor. Pridruženo članstvo nudilo je okvir za takvu suradnju, odnosno naziv za partnerstvo”, rekao je za Euronews jedan diplomat EU-a koji je želio ostati anoniman.

Ni Kanada nije bila potpuno uvjerena u prijedlog

Možda je još znakovitije to što kanadski premijer Mark Carney nikada nije u potpunosti prihvatio ideju Ursule von der Leyen.

Umjesto toga, prednost je davao konceptu "Savez za budućnost”.

I ovdje se iza terminoloških razlika kriju različiti pogledi na svijet.

Za Carneyja je Savez za budućnost otvoren koncept, odnosno skupina srednjih sila koju je zagovarao u svojem važnom govoru u Davosu u siječnju, predstavljajući je kao novi okvir za očuvanje globalne stabilnosti i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima.

Europska unija, s druge strane, sebe ne smatra srednjom silom, na što dužnosnici u Bruxellesu često podsjećaju.

Ideja pridruženog članstva trebala je postaviti EU u središte nove međunarodne koalicije demokratskih država, ne samo kao jednog od ravnopravnih partnera nego kao njezina predvodnika.

Zbog toga je svaki dogovor koji EU postigne s Kanadom važan i izvan njihovih bilateralnih odnosa.

Druge zemlje sličnih političkih stajališta, poput Australije, Južne Koreje i Japana, pozorno prate razvoj događaja jer bi taj model mogao poslužiti kao predložak za buduće odnose Bruxellesa s trećim zemljama.

"U svijetu u kojem danas živimo, a koji nije nimalo jednostavan, ovo je pravi odgovor: imati hrabrosti razmišljati izvan ustaljenih okvira, imati hrabrosti učiniti nešto novo i imati hrabrosti predstaviti viziju”, rekao je jedan dužnosnik EU-a.