Putin bi mogao proširiti rat izvan Ukrajine: Ove europske zemlje moguće su mete

Rusija već godinama provodi hibridne operacije u Europi – od kibernetičkih napada i sabotaža do dezinformacija, ometanja GPS-a i navodnih pokušaja atentata.

Istodobno, rat u Ukrajini već se povremeno prelijeva preko njezinih granica dronovima i projektilima.

Stručnjaci Atlantic Councila objavili su analizu u kojoj upozoravaju na nekoliko područja koja bi u slučaju nove ruske eskalacije mogla biti posebno izložena.

Baltičke zemlje – najveći rizik za NATO

Estonija, Latvija i Litva već godinama bilježe incidente za koje se sumnja da su povezani s Rusijom – od dronova i sabotaža infrastrukture do kibernetičkih napada, ometanja GPS-a i dezinformacijskih kampanja.

Problem je u tome što se granica između hibridnog rata i otvorene vojne agresije može vrlo brzo zamagliti.

Moskva bi, smatraju stručnjaci, mogla testirati koliko je NATO spreman reagirati. Cilj ne bi nužno bio zauzimanje teritorija, već slabljenje povjerenja u sposobnost Saveza da zaštiti svoje članice.

Baltičke zemlje zato jačaju obranu i traže snažniju prisutnost NATO-a, posebno američkih snaga.

Poljska se priprema za najgori scenarij

Poljska Rusiju više ne promatra kao hipotetsku prijetnju. Posljednjih godina zabilježeni su upadi dronova u poljski zračni prostor, sabotaže i drugi incidenti koje Varšava povezuje s Moskvom.

Poljska zato ubrzano modernizira vojsku i gradi obrambeni sustav na istočnoj granici. Za obranu izdvaja čak 4,8 posto BDP-a, što je među najvišim izdvajanjima unutar NATO-a.

Poljska raspolaže tenkovima Abrams i K2, raketnim sustavima HIMARS i Chunmoo, borbenim zrakoplovima F-16 i F-35 te sve većim brojem dronova.

Ipak, ključna sigurnosna pretpostavka ostaje ista: svaki ozbiljniji napad na Poljsku automatski bi značio sukob s NATO-om.

Sjever Europe: Baltik, otoci i Arktik

Nordijske zemlje Rusiju smatraju jednom od najvećih dugoročnih prijetnji svojoj sigurnosti. Finska, Švedska, Norveška i Danska posljednjih godina ponovno grade sustave tzv. totalne obrane i ulažu sve više u vojsku.

Posebno su osjetljiva područja oko Baltičkog mora. Stručnjaci upozoravaju na mogući pritisak na Gotland, Åland i Bornholm, kao i na norveški arktički arhipelag Svalbard.

Kontrola nad pojedinim otocima Rusiji bi mogla omogućiti bolju kontrolu zračnog prostora i otežati kretanje NATO-ovih snaga.

Moldavija – ranjiva karika

Moldavija je posebno osjetljiva jer nije članica NATO-a. Moskva već godinama pokušava utjecati na njezinu politiku, izbore i europski put, a dodatni problem predstavlja ruska vojna prisutnost u separatističkoj Pridnjestrovskoj regiji.

Ruski dronovi već su više puta ušli u moldavski zračni prostor, dok se strahuje i od širenja sukoba na infrastrukturu uz ukrajinsku granicu.

Moldavija zbog toga jača suradnju s Ukrajinom i Rumunjskom te pokušava poboljšati sposobnost nadzora vlastitog zračnog prostora.

Rumunjska i Crno more

Za Rumunjsku ruska prijetnja također više nije samo teorija. Ruski dronovi više su puta prelazili u njezin zračni prostor ili padali na rumunjski teritorij.

Crno more postaje sve važnije područje potencijalne eskalacije. Mogući scenariji uključuju napade dronovima, pomorske mine, sabotaže energetske infrastrukture, kibernetičke napade i pokušaje destabilizacije Rumunjske.

Bukurešt zato širi vojne kapacitete, ulaže u protuzračnu i protudronsku obranu te jača suradnju sa SAD-om i NATO-om.

Njemačka već osjeća posljedice hibridnog rata

Njemačka je posljednjih godina sve češće na meti ruskih hibridnih operacija. Zabilježeni su sumnjivi preleti dronova, kibernetički napadi, navodni planovi atentata i incidenti povezani sa sabotažama.

Posebnu pozornost izazvali su incidenti u blizini zračne luke Leipzig, gdje su pronađeni dronovi i eksploziv u blizini ukrajinskog vojnog transporta.

Berlin smatra da Rusija pokušava testirati granice europske tolerancije i spremnost zapadnih zemalja na odgovor.

Najveća prijetnja možda nije tenkovski napad

Stručnjaci upozoravaju da Moskva možda neće pokušati otvoreni vojni napad na neku članicu NATO-a. Mnogo je vjerojatniji nastavak hibridnog rata – sabotaže, kibernetički napadi, dezinformacije, političko miješanje, dronovi i pritisak na kritičnu infrastrukturu.

Poseban cilj mogao bi biti upravo Zapadna Europa i SAD. Rusija bi mogla pokušati iskoristiti političku polarizaciju, rast nepovjerenja u institucije i podjele unutar NATO-a.

Cilj takvih operacija ne mora biti vojna pobjeda nad Zapadom. Dovoljno je, smatraju stručnjaci, produbiti postojeće podjele i potaknuti zapadne zemlje da same oslabe svoje savezništvo.

Zato se najveća europska bojazan ne odnosi nužno na to gdje bi Rusija mogla poslati tenkove, nego na to gdje bi mogla pronaći dovoljno veliku pukotinu da oslabi NATO iznutra.