"prikrivena mobilizacija”
Rusi progovorili o novoj taktici prisilnog novačenja: "Jedva može hodati, star je i bolestan"

Od masovne mobilizacije 2022. godine, koja je izazvala paničan egzodus stanovništva preko ruskih granica, Rusija se uglavnom oslanjala na velike financijske poticaje kako bi privukla vojnike na bojište. Međutim, dokazi upućuju na to da takvu praksu postupno zamjenjuju prisila i obmana.
„Stavili su ga u automobil i prisilili da potpiše ugovor...”
„Sada se vodi kao nestao... Još uvijek nisam u potpunosti prihvatio da je najvjerojatnije već mrtav.”
„To je paralizirajući strah.”
Sve su to izjave ljudi koji tvrde da imaju osobno iskustvo s prisilnim novačenjem u Rusiji.
Njihove priče, koje su izravno ispričali CNN-u, a koje potkrepljuju organizacije za ljudska prava te sve veći broj svjedočanstava pojedinaca i objava na društvenim mrežama, otkrivaju postupnu promjenu u ruskom sustavu novačenja za rat koji je sada ušao u petu godinu. Njihovi identiteti nisu otkriveni zbog straha od odmazde.
Od masovne mobilizacije 2022. godine, koja je izazvala paničan egzodus stanovništva preko ruskih granica, Rusija se uglavnom oslanjala na velike financijske poticaje kako bi privukla vojnike na bojište. Međutim, dokazi upućuju na to da takvu praksu postupno zamjenjuju prisila i obmana.
Rusija je više puta odbacila ukrajinske tvrdnje da planira novi val masovne mobilizacije, unatoč sve većim gubicima na bojištu i padu broja novaka. Ipak, dok Rusija pojačava napade, ova "prikrivena mobilizacija”, kako je neki nazivaju, prijeti narušavanjem javne potpore ratu upravo u trenutku kada je Kremlju ona najpotrebnija.
Na meti su najranjiviji
„Imam, odnosno imao sam, ujaka”, stoji u poruci poslanoj CNN-u. „On je star i bolestan čovjek, ima problema s krvnim žilama i alkoholizmom, jedva može hodati.”
Prema riječima člana obitelji, u srpnju je njihovu ujaku, zaposleniku državne tvrtke iz obrambene industrije u kasnim pedesetim godinama, ispred njegove stambene zgrade prišlo nekoliko muškaraca u civilnoj odjeći i odvelo ga automobilom.
Član obitelji nije znao kamo su ga odveli, ali tvrdi da su mu toga dana „podmetnuli dokument na potpis, navodno samo kao potvrdu da su bili ondje”.
„Ispostavilo se da je riječ o ugovoru za pristupanje vojsci.”
Ova priča iz jednog grada na zapadu Rusije uklapa se u već dobro poznat obrazac, kaže Artem Klyga, ruski odvjetnik specijaliziran za vojno pravo koji živi u Berlinu i savjetuje ruske građane o njihovim pravima u vezi s vojnom službom.
Prema njegovim riječima, od početka ljeta naglo je porastao broj ljudi koji mu se obraćaju zbog sličnih slučajeva.
„Sada je to svakodnevna praksa”, rekao je za CNN.
Većina slučajeva s kojima se susreće uključuje ranjive muškarce, često one koji su u dugovima ili imaju zdravstvenih problema ili problema s alkoholom.
„Oni jednostavno nemaju priliku reći ne. Jednostavno ne poznaju svoja prava.”
Koalicija odvjetnika „Call to Conscience”, koja pruža pravnu pomoć ročnicima i pričuvnicima u Rusiji u vezi s prizivom savjesti, izjavila je za CNN da je tijekom srpnja i kolovoza zabilježila nagli porast prijava prisilnog novačenja, pri čemu su metode postajale „iz dana u dan sve brutalnije”.
U spomenutom slučaju, nakon potpisivanja dokumenta, ujak se vratio kući, ispričao je član njegove obitelji. Međutim, tjedan dana poslije nestao je.
Nekoliko dana nakon toga nazvao je i rekao da se nalazi na vojnom poligonu u Luhansku, na istoku Ukrajine pod ruskom kontrolom.
Krajem rujna stigla je vijest da se vodi kao nestao u borbenim djelovanjima.
„Teško zaspim, a ponekad imam noćne more u kojima sanjam da su me uhvatili”, rekao je član obitelji za CNN.
Još jedna osoba iz Rusije, koja je kontaktirala CNN preko organizacije za ljudska prava, ispričala je da je njezin brat sredinom srpnja „priveden” dok je bio pod utjecajem alkohola, i to od strane „nepoznatih službenika”.
Član obitelji pretpostavlja da su bili zaposlenici lokalnog vojnog odsjeka.
U ovom slučaju CNN je imao uvid u vojni ugovor koji je brat na kraju potpisao, kao i u videosnimku na kojoj se, čini se, posljednji put oprašta od uplakane majke prije nego što ulazi u bijeli kombi.
Član obitelji također je podijelio pisani odgovor lokalnog vojnog tužiteljstva na zahtjev obitelji da se muškarca pusti na slobodu.
U odgovoru se zaključuje da je muškarac u vojni odsjek došao „vlastitom voljom, bez ikakve prisile”, uz dodatak da „suprotno nije ni dokazano ni dokumentirano”.
Manje od mjesec dana poslije stigla je vijest da se i on vodi kao nestao u borbenim djelovanjima.
„Imao je vrlo težak život, probleme s alkoholom”, rekao je član obitelji za CNN.
U lipnju se ruska Penzenska oblast, udaljena oko 600 kilometara južno od Moskve, prema objavama na društvenim mrežama i izvješćima organizacija za ljudska prava, izdvojila kao jedno od područja s posebno velikim brojem slučajeva prisilnog novačenja.
Na internetu su se pojavile videosnimke i svjedočanstva o ljudima koje su prisilno novačili izravno na ulicama.
Na jednoj snimci iz lipnja, za koju je CNN utvrdio da je nastala ispred vojnog odsjeka u Penzi, vidi se skupina žena okupljenih oko autobusa koje zahtijevaju da se muškarci iz njega puste na slobodu.
Jedna žena pokazuje prema unutrašnjosti autobusa i viče u kameru:
„Što mislite, jesu li potpisali dobrovoljno ili nisu?”
Čini se da jedan od muškaraca u autobusu odmahuje glavom.
„Prisilili su vas, tukli su vas”, viče druga žena.
Rusko Ministarstvo obrane odbacilo je izvješća o prisilnoj mobilizaciji u Penzi, nazvavši ih lažnima.
Prijave nasilja tijekom prisilnog novačenja česte su, kao i slučajevi zanemarivanja zdravstvenih razloga za izuzeće od vojne službe.
„Ugovor je potpisan pod fizičkim i psihičkim pritiskom”, napisao je jedan član obitelji koji je za CNN ispričao da je njegov ujak odveden u kolovozu.
Prema njegovim riječima, ujak je u tom trenutku imao slomljeno rebro.
Novčane nagrade za dovođenje novih vojnika
Još jedna zajednička značajka mnogih ovih priča jest to što osobe koje odvode muškarce s ulica nisu jasno identificirane i često nose civilnu odjeću.
To je izazvalo zabrinutost da bi mogla biti riječ o običnim građanima koji pokušavaju zaraditi na još jednoj vrsti vojnih bonusa, odnosno novčanim nagradama koje se isplaćuju svima koji pomognu u novačenju novih vojnika.
Jedan član obitelji opisao ih je kao „lovce na glave”.
CNN nije uspio potvrditi takve navode u konkretnim slučajevima, ali regionalne vlasti ne pokušavaju sakriti postojanje takvih isplata.
„Poticat ćemo one koji pomažu u privlačenju građana na potpisivanje ugovora”, izjavio je prošlog kolovoza Pavel Malkov, guverner ruske Rjazanjske oblasti, tijekom sjednice regionalnog parlamenta.
„Za svakog vojnika koji potpiše ugovor osigurat ćemo novčanu nagradu. Iznos bonusa kretat će se od 50.000 do 300.000 rubalja, odnosno od 590 do 3500 dolara, nakon oporezivanja.”
CNN je pronašao dokaze o takvim službenim isplatama u više ruskih regija, kao i desetke oglasa za posao u kojima se osobama koje pronalaze nove vojnike nude veliki novčani iznosi za svakog kandidata koji potpiše vojni ugovor. Visina isplate razlikuje se ovisno o regiji.
Rusija se godinama pokušava prikazati drukčijom od Ukrajine, u kojoj je vojna mobilizacija obvezna za vojno sposobne muškarce u dobi od 25 do 60 godina i iz koje također dolaze izvješća o slučajevima nasilne ili prisilne mobilizacije.
„Svakodnevno na televiziji i internetu gledamo kako u Ukrajini hvataju ljude poput pasa lutalica i nasilno ih odvlače na bojište”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin početkom rujna.
"Kod nas ljudi, kao što znate, dolaze dobrovoljno i potpisuju ugovore.”
Budući da se novačenje u rusku vojsku provodi na regionalnoj razini, uz određene kvote, malo je vjerojatno da sve učestaliju primjenu prisilnih metoda izravno naređuje Kremlj, smatra Janis Kluge, voditelj Odjela za istočnu Europu i Euroaziju pri Njemačkom institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja.
Ipak, takva praksa mogla bi se smatrati prikladnim rješenjem ruskog problema s nedostatkom ljudstva.
„Sustav u kojem regruteri zapravo obavljaju prljavi posao... najviši dužnosnici u najmanju ruku toleriraju”, rekao je za CNN.
„Moguće je da vlasti to smatraju dijelom rješenja.”
Rusko Ministarstvo obrane nije odgovorilo na CNN-ov zahtjev za komentar.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare