Susana Botár za N1: "Trump, Netanyahu, Rubio i Meta pokušali su pomoći Bolsonaru. Sve im se obilo o glavu"

"U Brazilu je ovo povijesna pobjeda. Nešto doista nevjerojatno, fantastično za našu zemlju. I sami smo bili iznenađeni rezultatom", kazala je Botár komentirajući pobjedu Lule da Silve, koji je u drugom krugu izbora osvojio više od četiri milijuna glasova prednosti pred Fláviom Bolsonarom.

Ipak, smatra da takav rezultat nije mogao ostvariti bilo koji kandidat.

"Moramo imati na umu da je Lula najveći lider kojeg smo imali u Brazilu još od 20. stoljeća. On nije neki novi kandidat koji se tek pojavio u politici. Najveći je politički lider Brazila u posljednjih stotinu godina i mislim da je jedini koji je mogao ostvariti ovakvu pobjedu", ocijenila je.

Kako je Lula preokrenuo rezultat izbora?

Prema riječima Susane Botár, presudna je bila organizacija građana diljem zemlje, i u stvarnom i u digitalnom prostoru. Upravo je kombinacija tih dvaju oblika političke mobilizacije omogućila Luli da nadoknadi zaostatak iz prvog kruga.

Posebno važnim smatra smanjenje broja birača koji nisu izašli na izbore, kao i smanjenje broja praznih i nevažećih glasačkih listića. Prema njezinim riječima, zabilježen je izniman pomak u izlaznosti, kakav Brazil nije vidio od 1998. godine. Spomenula je i smanjenje novčanih kazni za neizlazak na izbore kao jedan od čimbenika koji su utjecali na sudjelovanje birača.

"Lula je pozvao sve ljude koji nisu glasovali u prvom krugu da izađu na birališta u drugom. Svi ostali kandidati iz prvog kruga dolazili su s desnice i bilo je vrlo teško pridobiti njihove glasove. Zato je bilo iznimno važno mobilizirati one koji prvi put nisu glasovali", objasnila je.

U toj su mobilizaciji, navodi, veliku ulogu imali studenti, sveučilišta i društveni pokreti.

"Studenti su se organizirali, sveučilišta su organizirala velike skupove diljem Brazila, a tu su bili i brojni društveni pokreti. Bila je to koalicija različitih društvenih aktera, nešto vrlo organsko. Nije došlo iz političke birokracije, nego od samih građana", istaknula je.

WhatsApp kanal s deset milijuna ljudi: Kako je digitalna kampanja pomogla Luli?

Jedan od najzanimljivijih elemenata izborne kampanje bila je organizacija na WhatsAppu, iza koje je stajao Lulin politički saveznik André Janones.

Prema riječima Botár, kanal koji je u početku okupljao oko deset tisuća ljudi u vrlo je kratkom razdoblju narastao na približno deset milijuna pratitelja.

"Janones je organizirao WhatsApp kanal s oko deset milijuna ljudi. Svakoga dana, svakoga sata slao je poruke kojima ih je pozivao da se aktiviraju na društvenim mrežama, objavljuju fotografije, dijele videe podrške Luli i označavaju druge korisnike", ispričala je.

Takav model organizacije omogućio je izravno povezivanje političke mobilizacije izvan interneta s digitalnim aktivizmom.

"Bila je to kombinacija digitalnog okruženja i stvarnog svijeta. Upravo je organizacija u ta dva prostora omogućila Luli da preokrene rezultat i pobijedi", naglasila je.

U razgovoru je istaknuto i da bi takva kampanja mogla postati predmet daljnjih istraživanja te poslužiti kao primjer drugim demokracijama, osobito kada je riječ o organiziranju velikog broja građana u okolnostima u kojima postoji sumnja u pristranost velikih digitalnih platformi.

Flávio Bolsonaro osporavao rezultate, a zatim napustio Brazil

Govoreći o poraženom kandidatu Fláviju Bolsonaru, sinu bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara, Botár je kazala da je neposredno nakon izbora pokušao osporiti rezultate, ali da takva strategija nije naišla na podršku kakvu je očekivao.

"U početku je govorio da neće napustiti zemlju i da će se boriti za poništavanje izbornih rezultata. Međutim, za manje od 24 sata napustio je Brazil", rekla je.

U razgovoru je spomenut i navod CNN-a prema kojem je američki predsjednik Donald Trump osobno dopustio Fláviju Bolsonaru ulazak u Sjedinjene Američke Države. Botár smatra da je njegov odlazak povezan sa strahom od kaznenog progona.

"Protiv njega je podignut velik broj kaznenih optužnica i mislim da se doista bojao odlaska u zatvor. Njegov otac već je u kućnom zatvoru, a njegov brat također je napustio Brazil i živi u Sjedinjenim Državama. Mislim da je Flávio otišao jer se boji zatvora", kazala je.

Prema njezinim riječima, Bolsonaro je u početku pokušao uvjeriti javnost da su izbori namješteni, koristeći se retorikom karakterističnom za krajnju desnicu.

"Bio je to tipičan diskurs ekstremne desnice, tvrdnje da su izbori namješteni. Ali to u Brazilu nije funkcioniralo. Ljudi nisu prihvatili tu priču. Imamo vrlo dobar izborni sustav i građani mu vjeruju", rekla je.

Istaknula je da pokušaji krajnje desnice da potkopa povjerenje u izborni proces nisu uspjeli.

"Čak je i njegova stranka priznala izborne rezultate, kao i svi njegovi saveznici. Te optužbe jednostavno nisu prošle", dodala je.

"Pokušao je postati Guaidó 3.0"

Botár je Bolsonarovu početnu strategiju usporedila s djelovanjem venezuelskog oporbenog političara Juana Guaidóa, koji je osporavao legitimitet vlasti u Venezueli i svojedobno uživao snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država i dijela međunarodne zajednice.

"U početku je njegova strategija izgledala poput Guaidóove u Venezueli. Bio je to Guaidó 3.0. Govorio je da je predsjednik Brazila i pokušavao organizirati oporbu, ali vrlo brzo shvatio je da to neće funkcionirati", ocijenila je.

Prema njezinim riječima, Bolsonaro je potom promijenio pristup. "Sada više ne govori da je predsjednik, nego da je lider Brazila. Vjerujem da će pokušati organizirati oporbu iz Sjedinjenih Američkih Država", kazala je.

Međutim, nije uvjerena da će za takvu strategiju dobiti potporu američkog predsjednika.

"Nisam sigurna hoće li mu Donald Trump pružiti podršku kakvu bi želio. Trump ima dobar odnos s Lulom. Susreli su se tri puta, nazvao ga je svojim prijateljem i rekao da među njima postoji dobra kemija", podsjetila je.

Smatra da je američki državni tajnik Marco Rubio znatno snažniji zagovornik Bolsonarove političke opcije te mu pripisuje poseban interes za američko uplitanje u političke procese u regiji.

Netanyahuova podrška Bolsonaru i utjecaj evanđeoskih kršćana

Jedna od tema razgovora bilo je i strano uplitanje u brazilske izbore, osobito podrška koju je Flávio Bolsonaro dobivao od američkih i izraelskih političkih aktera.

"Svjedočili smo jasnom uplitanju ovdje u Brazilu. Netanyahu je slao brojne poruke Fláviju Bolsonaru, nazivao ga velikim šampionom i otvoreno mu iskazivao podršku", rekla je Botár.

Prema njezinu tumačenju, Netanyahuova podrška bila je usko povezana s utjecajem evanđeoskih kršćana u Brazilu i njihovim odnosom prema Izraelu.

"Evanđeoski kršćani u Brazilu imaju snažnu biblijsku povezanost s Izraelom. Oni doista vjeruju da je biblijski Izrael današnja moderna država Izrael i zato mu pružaju veliku podršku", objasnila je.

Smatra da se Netanyahu uključio u kampanju upravo zbog te vjerske i političke poveznice.

"Znali smo da pokušavaju utjecati na naše izbore koristeći vjerski element kako bi evanđeoski kršćani glasovali za Bolsonara. Ali to nije uspjelo", kazala je.

"Svaki Trumpov napad na Lulu zapravo mu je pomagao"

Sličan učinak, prema ocjeni Botár, imali su pokušaji američkog političkog utjecaja na brazilske izbore.

Iako je Donald Trump izrazio podršku Fláviju Bolsonaru, tijekom kampanje nije osobito snažno inzistirao na takvoj retorici.

"Svaki put kada bi Trump napao Lulu, brazilski građani reagirali su tako da nisu željeli uplitanje stranih država u svoju zemlju", rekla je.

Botár smatra da su američki politički akteri prepoznali kako napadi na Lulu zapravo jačaju njegovu popularnost.

"Shvatili su da zapravo pomažu Luli svaki put kada ga napadnu. Zato je Trump bio neobično tih tijekom predizborne kampanje, kao i Rubio. Shvatili su da nije korisno otvoreno izražavati podršku Bolsonaru", ocijenila je.

Prema njezinim riječima, takva je dinamika omogućila Luli da se među biračima pozicionira kao političar koji brani nacionalne interese i suverenitet Brazila od stranog uplitanja.

Meta smanjila vidljivost Lulinih profila tijekom kampanje

Važnu ulogu u brazilskoj predizbornoj kampanji imale su i velike tehnološke kompanije. Prema riječima Susane Botár, Lulini profili na društvenim mrežama imali su smanjenu vidljivost, dok su profili Flávija Bolsonara bili znatno dostupniji korisnicima.

"Meta je priznala da je bilo određenih, pod navodnicima, tehničkih problema s Lulinim računima. Njegovi su profili imali smanjenu vidljivost, dok je Bolsonarove bilo znatno lakše pronaći i imali su mnogo više pratitelja", kazala je.

Nakon pritužbi na smanjenu vidljivost Lulinih profila, Meta je, kako navodi Botár, priznala postojanje tehničkih problema. Međutim, ona smatra da je kompanija tijekom kampanje pogodovala Bolsonaru.

"Nitko nije vjerovao u te tehničke probleme. Svi su znali da Meta pokušava pomoći Bolsonaru tijekom kampanje", rekla je.

Takvo je postupanje, smatra, na kraju proizvelo suprotan učinak.

"Građani su stekli dojam da velike strane kompanije pokušavaju poraziti Lulu. Zbog toga je postao još popularniji jer su ga počeli doživljavati kao nekoga tko brani Brazil od stranog uplitanja", objasnila je.

"Rubio, Trump, Meta, Netanyahu – uložili su velike napore, ali naprosto im nije uspjelo. Sve što su pokušali protiv Lule na kraju im se obilo o glavu", zaključila je Botár.

Lula je pobijedio, ali desnica ostaje snažna u Kongresu

Iako je Lula osvojio novi predsjednički mandat, politički odnosi snaga u brazilskom Kongresu predstavljaju velik izazov za njegovu buduću administraciju.

Botár upozorava da krajnja desnica ima snažnu zastupljenost u oba doma parlamenta, zbog čega će provedba predsjednikova programa biti otežana.

"Brazilska ljevica svjesna je da će sljedeće razdoblje biti vrlo teško. Ekstremna desnica ima veliku većinu u Senatu, odnosno u oba doma Kongresa", kazala je.

Ipak, smatra da je ljevica tijekom kampanje naučila važne političke lekcije.

"Bilo je to samo nekoliko tjedana kampanje, ali činilo se kao da je prošlo stotinu godina. Lula je shvatio da je uspio pobijediti samo zato što je imao podršku građana, ljudi na skupovima, marševima i ulicama", objasnila je.

Prema njezinoj ocjeni, izborni rezultat pokazao je da se politička moć krajnje desnice može ograničiti snažnom društvenom mobilizacijom.

"Pokazao je da može poraziti desnicu ako ima podršku građana. Toliko je jednostavno", kazala je.

Skraćivanje radnog tjedna kao primjer snage građanskog pritiska

Kao primjer političkog učinka takve mobilizacije Botár je navela smanjenje radnog tjedna s 44 na 40 sati.

Prema njezinim riječima, Lula je nedavno odobrio zakon kojim je predviđeno takvo smanjenje, što je opisala kao povijesnu pobjedu radničke klase.

"Takvo nešto nismo imali od 1988. godine. Bila je to velika pobjeda za radničku klasu, a bila je moguća samo zato što je postojala snažna podrška građana", rekla je.

Tvrdi da je upravo javni pritisak omogućio donošenje takve mjere unatoč snažnoj prisutnosti desnice u Kongresu.

"Čak ni desničari nisu mogli glasovati protiv tog projekta. Zakon je usvojen zbog potpore građana", kazala je Botár.

Smatra da je riječ o modelu političkog djelovanja na koji će se Lula oslanjati i u sljedećem mandatu.

"Lula je shvatio da građani moraju vladati zajedno s njim"

Prema ocjeni Susane Botár, najvažnija lekcija brazilskih izbora jest da politička pobjeda ne mora proizlaziti isključivo iz tradicionalnih stranačkih struktura i institucija, nego i iz organizirane društvene podrške.

"Lula sada shvaća da može vladati samo ako ima veliku podršku građana na ulicama i društvenim mrežama. Mislim da zna da ima alate kojima to može postići", rekla je.

Posebno je istaknula iskustvo digitalne kampanje, koja je pokazala kako se milijuni ljudi mogu organizirati i aktivirati u kratkom vremenu.

"Sada zna kako organizirati ljude na društvenim mrežama, ali i na ulicama", naglasila je.

Upravo bi takva strategija, smatra, trebala obilježiti njegov četvrti predsjednički mandat, tijekom kojeg će morati pronaći način za provedbu političkog programa unatoč otporu desnice u parlamentu.

"Mislim da će njegov četvrti mandat biti usmjeren na to da pozove ljude da vladaju zajedno s njim i da na taj način nadvlada, odnosno preglasa desnicu u Kongresu", zaključila je Susana Botár u razgovoru za N1.