Oglas

"jednokratni agenti"

Srbija u središtu špijunske priče koja potresa Europu: Tragovi ruskih operacija vode od Leipziga do Kanjiže

author
Deutsche Welle
05. ruj. 2026. 20:54
Serbian police units guard the entrance to the Old Sava Bridge in Belgrade. (Photo by Andrej ISAKOVIC / AFP)
AFP/ANDREJ ISAKOVIC

Njemački istražitelji istražuju moguću povezanost Srbije s navodnim ruskim pokušajem napada na ukrajinski vojni transportni zrakoplov u Leipzigu. U fokusu su dvojica Srba u pritvoru, eksploziv pronađen kod Kanjiže i tvrdnje da se upravo u Srbiji vrbuju i obučavaju takozvani "jednokratni agenti".

Oglas

Priča koja posljednjih tjedana zaokuplja njemačke sigurnosne službe počela je početkom kolovoza u zračnoj luci u Leipzigu.

Ondje je pronađen dron u blizini ukrajinskog transportnog zrakoplova Antonov, u dijelu aerodroma koji se koristi i za ukrajinsku vojnu logistiku. U blizini je pronađena i konzerva s plastičnim eksplozivom.

Prema dosadašnjim nalazima istrage, plan je navodno bio da se dron zabije u spremnik zrakoplova i izazove eksploziju goriva. Pokušaj nije uspio jer eksploziv nije bio pravilno povezan s upaljačem, piše DW.

Desetak dana kasnije pronađen je još jedan sličan dron, oko pet kilometara od aerodroma. Oba su bila opremljena uređajima koji su omogućavali upravljanje putem mobilne mreže s praktički bilo koje lokacije.

Istražitelji su pronašli tragove DNK i identificirali najmanje dvojicu osumnjičenih. Jedan se navodno povezuje s ruskim obavještajnim službama i ranijim incidentom u Poljskoj, dok je drugi neposredno prije pokušaja napada u Leipzigu doputovao iz Istanbula, a potom otišao u Srbiju.

Srbija kao baza za "jednokratne agente"?

Njemački mediji, pozivajući se na sigurnosne izvore, tvrde da Srbija posljednjih godina ima sve važniju ulogu u ruskim operacijama sabotaže diljem Europe.

Riječ je o takozvanim "jednokratnim agentima" – ljudima koji često nemaju klasičnu obavještajnu obuku, nego ih ruske službe navodno vrbuju za pojedinačne zadatke. Za novac dobivaju jednostavne upute, poput postavljanja požara, oštećivanja imovine ili izvođenja drugih oblika sabotaže.

Njihova je prednost za organizatore jednostavna: ako budu uhićeni, teško je dokazati tko ih je zapravo angažirao.

Njemački mediji ranije su izvještavali o sličnim slučajevima, uključujući oštećivanje stotina automobila i druge akcije kojima se navodno pokušavalo izazvati političke podjele i prebaciti krivnju na radikalne političke skupine.

U fokusu dvojica Srba

Posebno su zanimljivi Danilo B. i Slobodan Đ., koji se od lipnja nalaze u pritvoru u Srbiji.

Njemački istražitelji žele doznati što njih dvojica znaju o osobi koju smatraju mogućim sudionikom operacije u Leipzigu.

B. ima srpsko i rusko državljanstvo, dok je Đ. srpski državljanin. Uhićeni su u dva odvojena automobila pri pokušaju prelaska granice s Mađarskom. Kod jednog su pronađene komponente drona, a kod drugog spremnici s eksplozivom.

Srpske vlasti zasad ih službeno terete za nedopušteno posjedovanje i nošenje oružja, streljiva i eksplozivnih tvari, dok je protiv jednog pokrenuta i istraga zbog krivotvorenja isprave.

Za sada nema službene potvrde iz Srbije da su povezani s planiranjem napada u Njemačkoj ili terorizmom.

Ipak, Više javno tužiteljstvo u Subotici početkom rujna proširilo je istragu na još četvero ljudi. Potvrđeno je da je proširenje povezano sa slučajem u Kanjiži.

Eksploziv kod Kanjiže dodatno zakomplicirao slučaj

U travnju su kod Kanjiže, nedaleko od srpsko-mađarske granice i plinovoda, pronađena dva ruksaka s eksplozivom.

Incident se dogodio samo nekoliko dana prije važnih izbora u Mađarskoj. Tadašnji premijer Viktor Orban gotovo je izravno za događaj optužio Ukrajinu i govorio o pokušaju prekida opskrbe ruskog plina.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tada nije izravno optuživao Ukrajinu, ali je poručio da je očito kako "geopolitičke igre" neće zaobići Srbiju.

Sada njemački istražitelji pokušavaju utvrditi postoji li veza između tog slučaja i događaja u Leipzigu.

Zašto se Srbija sve češće spominje?

Od početka ruske invazije na Ukrajinu Srbija je zadržala bliske odnose s Moskvom i nije uvela sankcije Rusiji. Istodobno je postala važna točka u europskoj sigurnosnoj priči.

Prošle godine u Srbiji su uhićivane osobe osumnjičene za obuku stranih državljana za izazivanje nereda nakon izbora u Moldaviji. U drugom slučaju uhićena je skupina koju se povezivalo sa špijunažom i napadima na židovske objekte u nekoliko europskih gradova.

Europski mediji u više su navrata izvještavali da su takve akcije navodno bile povezane s ruskim novcem i nalozima.

Srpske vlasti, međutim, o tim slučajevima uglavnom daju vrlo malo informacija.

Njemačka pooštrava mjere

Dok istraga o Leipzigu traje, Njemačka najavljuje dodatne sigurnosne mjere. Berlin je najavio zatvaranje Ruske kuće u Berlinu i ruskog konzulata u Bonnu te strože kontrole ruskih državljana koji ulaze u zemlju.

Njemački kancelar Friedrich Merz govorio je o "autorima hibridnih napada", dok su iz njemačkog političkog vrha potom stizale otvorenije optužbe na račun Rusije.

Moskva sve optužbe odbacuje. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdnje o ruskoj umiješanosti u slučaj Leipzig nazvao je izmišljenim provokacijama.

Teme
Pratite nas na društvenim mrežama