Suša pustoši Austriju i Italiju: Prijeti nestašica hrane

Austrijsko osiguravajuće društvo Österreichische Hagelversicherung upozorilo je u ponedjeljak da bi šteta mogla dodatno rasti nastavi li se sušno razdoblje i u drugoj polovini kolovoza.

"Ovakva situacija dosad nije zabilježena, imamo najveći manjak oborina i najviše vrućih dana u povijesti mjerenja i rekordno visoke temperature", rekao je direktor društva Kurt Weinberger.

Očekuje se da će poljoprivredni prinosi u Austriji u prosjeku biti manji za oko 30 posto, a posebno su teško pogođeni pašnjaci. Zbog nedostatka stočne hrane neki su poljoprivrednici bili prisiljeni usmrtiti životinje ranije nego što su planirali.

Znatni gubici očekuju se i u proizvodnji kukuruza, soje i žitarica. Najmanje 60 posto poljoprivrednih površina u Austriji u prosjeku je osigurano od takvih šteta.

Strah za opskrbu hranom

Osiguravatelj upozorava da bi posljedice mogle osjetiti i potrošači jer suša predstavlja rizik za opskrbu austrijskog tržišta hranom. Austrija već dio potreba za žitaricama, krumpirom i biljnim uljima mora podmirivati uvozom.

Prema projekcijama za razdoblje od 2050. do 2060. godine, zemlja bi mogla biti prisiljena uvoziti oko polovice potrebnih količina žitarica, 70 posto krumpira i čak 80 posto biljnih ulja.

Weinberger je pritom upozorio i na posljedice građevinske ekspanzije i prenamjene poljoprivrednog zemljišta.

Austrija se time "neodgovorno uništava", poručio je.

"Europski smo prvaci u toj disciplini i pilimo granu na kojoj sjedimo", rekao je Weinberger.

Talijanskom "pojasu riže" ponestaje vode

S ozbiljnim posljedicama suše suočava se i sjever Italije. Suša i sve veći troškovi mogli bi smanjiti prihod uzgajivača riže u lombardijskoj pokrajini Paviji za više od 100 milijuna eura, upozorio je tamošnji ogranak udruge poljoprivrednika Confagricoltura.

Uz nepovoljne vremenske prilike i rast troškova, proizvođače pritišću i niske cijene riže te snažna konkurencija iz zemalja izvan Europske unije.

Italija je najveći proizvođač riže u Europi. U 2025. godini rižom je bilo zasijano oko 235 tisuća hektara, a više od 80 posto nasada nalazi se na sjeveru zemlje, uz sliv rijeke Pad, ponajprije u Paviji te pijemontskim pokrajinama Vercelli i Novari.

Uprava za sliv rijeke Pad upozorila je da Italiji ove godine prijeti teška suša, dok su zalihe vode u alpskim jezerima sve manje. Jezero Maggiore prema službenoj je klasifikaciji već u uvjetima ekstremne suše, a vodostaj rijeke Pad kod Cremone nedavno se spustio na rekordno nisku razinu za ovo doba godine.

Vodu dobivaju svaki drugi tjedan

Talijanski "pojas riže" povijesno je područje bogato vodom, no ovogodišnja je situacija toliko ozbiljna da su vodoopskrbne tvrtke prisiljene uvoditi drastične mjere. Prema njihovim procjenama, ova bi sezona mogla biti teža čak i od ekstremno sušne 2022. godine.

"Ove godine morali smo uvesti sustav rotacije", rekao je Franco Bullano, direktor vodnog gospodarstva u konzorciju za navodnjavanje Est Sesia, koji opskrbljuje većinu tog područja u Lombardiji i Pijemontu.

Regija je podijeljena na manje cjeline koje vodu dobivaju naizmjenično, svaki drugi tjedan. Tako se ograničene zalihe raspoređuju među poljoprivrednicima, a Bullano tvrdi da je zahvaljujući tom sustavu većina područja zasad izbjegla najgore posljedice suše.

Navodnjavanje je, međutim, još moguće ponajprije zahvaljujući alpskom ledu koji se zbog visokih temperatura topi.

Traže nove načine čuvanja vode

Zbog sve toplije klime snijeg u Alpama topi se sve ranije, pa poljoprivrednici razmišljaju i o povratku nekim napuštenim praksama, poput plavljenja polja u dijelu godine kada je vode više.

No ni to možda neće biti dovoljno.

"Zadržavamo samo 10 do 11 posto oborina", upozorio je Bullano.

Jedno od mogućih dugoročnih rješenja bila bi izgradnja vodosprema, ali za to su potrebne godine. Inženjeri Est Sesije zato rade na izgradnji bazena za pohranu vode na rijeci Pad koji bi trebao pomoći u održavanju stabilnog toka nizvodno.

Model vodne poljoprivrede

Čelnik regionalnog ogranka Confagricolture u Paviji Alberto Lasagna zagovara pak model "vodne poljoprivrede", u kojem bi samo tlo služilo kao prirodni spremnik, a voda bi se pohranjivala ispod polja riže kako bi se mogla koristiti tijekom sušnih razdoblja.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuje primjer uzgajivača riže iz Lombardije Giuseppea Tagliabuea.

"Zbog sadašnje strašne nestašice vode morali smo donijeti neke drastične odluke", rekao je.

Kako bi spasio barem dio uroda, svu dostupnu vodu usmjerio je na jedan dio nasada, dok je ostala polja prepustio vremenskim prilikama. Ipak, kaže, i to je bolje nego potpuno odustati od proizvodnje riže.