Ukrajina je u velikim problemima: Nije bila u ovakvoj situaciji od početka rata s Rusijom

Istodobno je pozvao europske ministre da "razmišljaju izvan okvira" dok se Kijev suočava s još jednom zimom obilježenom eskalacijom ruskih napada.

Sergij Marčenko, koji upravlja ukrajinskim financijama od 2020. godine, rekao je za Euronews da se Ukrajina od početka ruske invazije punog opsega 2022. godine nije suočila s tako teškom proračunskom situacijom.

Budući da je naglasak na vojnoj potrošnji i nabavi oružja, bez pronalaska rješenja posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim dijelovima proračuna, a pojedine isplate mogle bi biti odgođene.

"Već vidimo određene probleme s likvidnošću i predviđamo manjak sredstava u našem proračunu. To znači da ćemo možda morati odgoditi neke isplate koje nisu povezane s ratom zbog nedostatka likvidnosti. Bit će posljedica."

Na pitanje bi li to moglo utjecati na vanjske vjerovnike, Marčenko je odgovorio da neće.

Dodao je, međutim, da bi se posljedice mogle osjetiti na lokalnoj razini, posebno kada je riječ o izgradnji skloništa i infrastrukture, što je opisao kao "i dalje važno" dok se zemlja priprema za još jednu zimu ruskih napada.

"Nismo imali ovakvu situaciju od 2022., kada smo doista patili zbog nedostatka likvidnosti. Sada se previše približavamo istom scenariju koji smo imali 2022."

Marčenko je rekao da se intenzitet ruskih napada na Ukrajinu naglo povećao tijekom kolovoza. Dodao je da radi na novom proračunu koji se temelji na pretpostavci da će se rat nastaviti i tijekom 2027. godine, pri čemu bi trebalo pokriti procijenjeni manjak financiranja od 32,6 milijardi dolara. Prema njegovim riječima, Međunarodni monetarni fond (MMF), čiji su predstavnici ovog tjedna posjetili Kijev, ima slične procjene.

"Rat se vrlo brzo intenzivirao. I sami smo toga svjesni. To je potpuno drukčija stvarnost u usporedbi s prošlim mjesecom, uz nedavne napade na našu logistiku. Očekujemo vrlo tešku zimu. Eskalacija znači da moramo pronaći sredstva kako bismo je preživjeli", rekao je.

"Razmišljanje izvan okvira"

Ukrajinski ministar financija pozvao je europske ministre da kreativno pristupe pronalaženju rješenja te razmotre novi ukrajinski plan za korištenje približno 300 milijardi dolara zamrznute ruske imovine. Ministri Europske unije odbacili su taj plan prošlog prosinca jer nisu uspjeli prevladati međusobne razlike, a umjesto toga odlučeno je o zajednički financiranom zajmu od 90 milijardi eura.

Prošlog je tjedna skupina država članica EU-a predvođena Švedskom ponovno aktualizirala taj plan, uz argument da se trošak ratnih napora mora pravedno raspodijeliti među europskim poreznim obveznicima. Otkako je predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost, EU je uglavnom ostao sam u financiranju tih troškova.

Marčenko je pozdravio taj potez i izrazio nadu da će se prije sastanka ministara financija europodručja, koji je predviđen za rujan, planu priključiti još država.

Rekao je da novi ukrajinski plan, prema kojem bi se promijenio skrbnik nad imovinom koja se trenutačno nalazi u Belgiji, uvodi "potpuno nove elemente" kojima bi se smanjili pravni rizici za belgijsku vladu i Euroclear, koji drži tu imovinu.

"Želimo o tome razgovarati. Plan stvara nove uvjete u kojima odgovornost za sudske sporove s Rusijom ne bi snosila Belgija, nego bi to bila zajednička odgovornost svih 27 država članica."

Ipak, Ukrajinu i njezine saveznike koji podržavaju taj plan, među kojima su susjedna Poljska, Švedska, Nizozemska i Španjolska, čeka težak posao ako žele ponovno oživjeti tu ideju.

Prošlog prosinca EU je, suočen s ozbiljnim zabrinutostima Europske središnje banke i snažnim protivljenjem ključnih država članica Italije i Francuske, odustao od dugo razmatranog plana korištenja zamrznute ruske imovine.

Među razlozima za takvu odluku navodili su se strah od ruske odmazde, moguća šteta za ugled europodručja te dugotrajni pravni sporovi zbog mogućih zahtjeva Moskve povezanih s oduzimanjem ruske imovine.