Zašto SAD želi razoriti Međunarodni kazneni sud? "Rastavit ćemo ga, ciglu po ciglu"

Iako se Međunarodni kazneni sud često miješa s Međunarodnim sudom pravde (ICJ), riječ je o dvjema različitim institucijama. Dok Međunarodni sud pravde rješava sporove između država u okviru Ujedinjenih naroda, Međunarodni kazneni sud od 2002. godine procesuira pojedince odgovorne za najteže međunarodne zločine.

Sud trenutačno priznaje 125 država, dok među onima koje nisu pristupile Rimskom statutu, kojim je osnovan ICC, ostaju SAD, Rusija, Kina i još nekoliko zemalja, piše Deutsche Welle.

Washington najavljuje nove sankcije

Američki State Department objavio je da razmatra nove mjere protiv suda. Među njima su zabrane ulaska za zaposlenike ICC-a, proširenje postojećih sankcija te dodatni pritisak na države koje priznaju nadležnost suda, a istodobno primaju američku pomoć.

SAD je i ranije kritizirao rad Međunarodnog kaznenog suda, no pravni stručnjaci smatraju da je sada riječ o koordiniranoj i dugoročnoj strategiji.

Andreas Schüller iz Europskog centra za ustavna i ljudska prava (ECCHR) ocjenjuje da Washington već dulje vrijeme diplomatskim kanalima pokušava utjecati na države članice kako bi promijenile svoj odnos prema ICC-u.

Prema njegovim riječima, sadašnje javne izjave pokazuju da SAD želi uključiti i druge države koje nisu članice suda kako bi zajednički povećale pritisak na njegov rad.

Zašto je ICC važan?

Međunarodni kazneni sud nastao je kao odgovor međunarodne zajednice na ratne zločine počinjene tijekom 20. stoljeća.

Nakon Nürnberških procesa protiv nacističkih čelnika te međunarodnih tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, pojavila se potreba za stalnim sudom koji bi procesuirao odgovorne za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

ICC može voditi postupke za zločine počinjene na području država koje priznaju njegovu nadležnost, čak i ako osumnjičenici dolaze iz država koje nisu članice.

Na toj pravnoj osnovi sud je izdao naloge za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini te izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih zločina povezanih s ratom u Gazi.

Profesor međunarodnog prava Kai Ambos smatra da je riječ o ključnom mehanizmu odgovornosti.

"Ne može biti prihvatljivo da najteži međunarodni zločini ostanu nekažnjeni, bez obzira na to gdje su počinjeni i tko ih je počinio. To je neprihvatljivo za žrtve, ali i za međunarodnu zajednicu", smatra Ambos.

Rubio tvrdi da ICC ugrožava Amerikance

Marco Rubio optužio je Međunarodni kazneni sud da predstavlja prijetnju američkom pravosudnom sustavu.

Prema njegovim riječima, američki vojnici, pripadnici granične službe i drugi državni službenici mogli bi završiti pred "stranim sucima tisućama kilometara daleko" ako SAD ne reagira.

Međutim, stručnjaci ističu da se pred ICC-om trenutačno ne vodi nijedan postupak protiv američkih državljana.

Budući da SAD nije članica suda, većina aktivnosti američkih vlasti na vlastitom teritoriju ne potpada pod njegovu nadležnost. Ipak, u određenim slučajevima, kada se navodni zločini počine na području država koje priznaju ICC, mogućnost pokretanja istrage ipak postoji.

Strah od dodatnog pritiska

Pravni stručnjaci upozoravaju da američke prijetnje mogu imati dugoročan učinak na rad suda.

Osim izravnih sankcija, postoji bojazan da bi pojedine tvrtke, banke i međunarodni partneri mogli prekinuti suradnju s ICC-om kako ne bi ugrozili svoje poslovanje u SAD-u.

Takav učinak, poznat kao "chilling effect", mogao bi otežati financiranje i svakodnevni rad suda, ali i utjecati na spremnost tužitelja da pokreću osjetljive istrage.

ICC je već počeo smanjivati svoju ovisnost o američkim kompanijama pa je, primjerice, dio softverskih rješenja zamijenio europskim alternativama otvorenog koda.

Europska unija stala uz sud

Nakon Rubiovih izjava Europska unija ponovno je izrazila potporu Međunarodnom kaznenom sudu, naglasivši njegovu važnost za međunarodnu pravdu.

Potporu je dao i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, poručivši da ICC pridonosi sigurnijem i pravednijem svijetu.

Zanimljivo je da su Sjedinjene Države prije samo nekoliko godina zauzimale bitno drukčiji stav. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine američki Senat usvojio je rezoluciju u kojoj je podržao istrage ICC-a protiv Rusije te sud opisao kao važnu instituciju za očuvanje vladavine prava.

Među supokroviteljima te rezolucije bio je upravo Marco Rubio, koji danas predvodi jednu od najoštrijih kampanja protiv Međunarodnog kaznenog suda.