Luša: Srbija nije prošla kroz katarzu. Nitko normalan ne može veličati Mladića

Poručila je da Srbija nije prošla kroz katarzu te upozorila da bi prihvaćanje ruske aneksije okupiranih ukrajinskih teritorija predstavljalo iznimno opasan presedan.

Komentirala je i izborni uspjeh Alternative za Njemačku (AfD), istaknuvši da rezultate treba promatrati na pokrajinskoj, državnoj i europskoj razini.

"Ako gledamo pokrajinsku razinu, činjenica je da je prvi put nakon kraja Drugog svjetskog rata u Njemačkoj pobijedila ekstremno desna stranka, što sigurno šalje određenu poruku", rekla je Luša.

Istaknula je da je riječ o pokrajini u istočnoj Njemačkoj te da je AfD tijekom kampanje snažne političke poruke gradio upravo na pitanjima migracija, ekonomije, školskog sustava i sigurnosti.

Na državnoj razini, smatra Luša, rezultat predstavlja snažnu poruku CDU-u, koji bilježi vrlo slabu podršku, kao i kancelaru Friedrichu Merzu. AfD, dodala je, u svojem manifestu za 2026. kao krajnji cilj postavlja osvajanje državne vlasti.

"Činjenica je da već godinama svjedočimo jačanju krajnje desnice, što može biti indikativno, posebice pred predsjedničke izbore u Francuskoj sljedeće godine", upozorila je.

Što će biti s "protupožarnim zidom"?

Jedno od ključnih pitanja nakon uspjeha AfD-a jest hoće li ostale njemačke stranke zadržati takozvani protupožarni zid, odnosno odbijanje suradnje s tom strankom.

Luša je podsjetila na ekstremistička stajališta AfD-a, posebice prema migrantima, te na koncept "remigracije", koji se, kako je navela, više puta pojavljuje u njihovu manifestu.

Potencijal za određenu suradnju vidi kod Saveza Sahre Wagenknecht (BSW), koji se s AfD-om, unatoč velikim političkim razlikama, podudara oko nekih pitanja, među kojima su migracije i odnos prema ratu u Ukrajini.

"BSW je spreman u nekim pitanjima podržati AfD i time bi AfD mogao vladati u samoj pokrajini", rekla je.

Ocijenila je da je izborni rezultat u svakom slučaju "veliki uspjeh Alternative za Njemačku i radikalne desnice".

"Srbija nije prošla kroz katarzu"

Luša se osvrnula i na pogreb Ratka Mladića u Beogradu te prisutnost srbijanskih dužnosnika i političara iz Bosne i Hercegovine.

"Poruka je da Srbija nije, nažalost, prošla kroz katarzu. Svi koji smo živjeli u to vrijeme, a i buduće generacije, svjesni su zločina koje je počinio Ratko Mladić, koji je osuđeni zločinac i tako se treba tretirati", rekla je.

Posebno je, kaže, zabrinjava način na koji je dio građana dočekao Mladićevo tijelo, kao i poruke koje su se širile društvenim mrežama.

"Smatram da nitko normalan, ako tako mogu reći, ne može tako govoriti o nekome tko je zapovijedao genocidom koji je počinjen u Srebrenici", poručila je Luša.

Kritizirala je i prvotnu reakciju Europske unije, koju je ocijenila "iznimno mlakom", ali je pozdravila naknadnu izjavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.

"Jednostavno, ovakav način ponašanja i djelovanja u politici treba osuditi i vlasti u Srbiji trebaju se zapitati na koji se način ponašaju u trenutku kada aspiriraju članstvu u Europskoj uniji. Može li buduća članica Europske unije na ovakav način dočekivati ratnog zločinca", rekla je.

Dodala je da, bez obzira na argument da Mladić nije pokopan uz državne počasti, prisutnost državnih ministara i vojne počasti predstavljaju ozbiljan problem.

"Ukrajina je zapela u geopolitičkoj igri velikih sila"

Govoreći o ratu u Ukrajini i novim diplomatskim pokušajima, Luša je rekla da od aktualnih razgovora ne očekuje velike pomake.

"Ne očekujem pomak jer se nalazimo u jednoj bezizlaznoj situaciji. Ciljevi jedne i druge strane, interesi jedne i druge strane, na istim su pozicijama već dugo", rekla je.

Kao ključne probleme za Ukrajinu izdvojila je rusku nadmoć u ljudstvu i naoružanju, prebacivanje većeg dijela tereta potpore Ukrajini sa Sjedinjenih Država na europske države te zasićenje ratom.

"Sve to stvara jedan paket u kojem je Ukrajina zapela u toj geopolitičkoj igri velikih sila i, nažalost, pretpostavljam da ćemo još neko vrijeme svjedočiti ovakvim nemilim scenama iz Ukrajine, možda i 2027. godine, gdje najveću žrtvu podnosi ukrajinsko stanovništvo", rekla je Luša.

"Priznavanje aneksije bilo bi iznimno opasno"

Na pitanje o mogućnosti da Rusija u eventualnom mirovnom sporazumu zadrži okupirane ukrajinske teritorije, Luša je upozorila da bi takav scenarij bio iznimno opasan presedan.

"To bi prije svega bio poraz za Ukrajinu. Vi pet godina snosite tolike ljudske i materijalne žrtve da biste se onda svojevoljno odrekli četiri vlastite pokrajine. To bi bilo i jest kršenje međunarodnog prava."

Prema njezinim riječima, priznanje ruske aneksije imalo bi posljedice koje nadilaze sam rat u Ukrajini.

"Ako priznate aneksiju te četiri pokrajine, u budućnosti se više ne možete pozivati na teritorijalnu suverenost bilo koje samostalne države."

Ocijenila je da se sukob već dugo nalazi u svojevrsnoj pat-poziciji i da će ga biti vrlo teško riješiti bez ustupaka jedne od strana.

"Rusija je nuklearna sila koja ima svoj potencijal odvraćanja i koja nije rekla svoju zadnju riječ u ovom ratu. Mislim da će se sukob, nažalost, prolongirati", naglasila je Luša.

"Nalazimo se u stanju permanentnog rata"

Na kraju razgovora osvrnula se i na istodobno postojanje nekoliko velikih svjetskih sukoba.

"Ne bih išla tako drastično da kažem da ulazimo u Treći svjetski rat, ali činjenica je da sve ovo čemu svjedočimo – rat u Iranu, rat u Ukrajini i druga potencijalna žarišta – jest vođenje tog svjetskog rata, ali na drugi način, nekonvencionalnim metodama i metodama na koje nismo bili navikli za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata. Možemo reći da se nalazimo u stanju permanentnog rata", zaključila je.