Politico: Omiljenog pjevača hrvatske reprezentacije samo jedan fašistički pozdrav dijeli od mainstreama

Povjesničar Hrvoje Klasić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za razdoblje Drugog svjetskog rata, za Politico kaže da je Thompson postao fenomen koji je gotovo nemoguće odvojiti od nastupa hrvatskih sportaša.

"Postao je neizostavan fenomen svaki put kada Hrvatska nastupa ili sudjeluje na bilo kakvom natjecanju, osobito sportskom", rekao je Klasić, dodajući da ga mnogi u Hrvatskoj i iseljeništvu doživljavaju kao simbol domoljublja.

Thompson, umjetničko ime koje je uzeo prema američkoj strojnici koju je nosio tijekom Domovinskog rata, danas je jedan od najpopularnijih hrvatskih glazbenika. Istodobno, u dijelu međunarodne javnosti ostaje jedna od najkontroverznijih osoba hrvatske estrade.

Kontroverzne pjesme

Njegova pjesma "Lijepa li si" godinama se smatra neslužbenom himnom hrvatske nogometne reprezentacije i redovito se izvodi na utakmicama. Politico pritom navodi da pjesma spominje Herceg-Bosnu, čije je političko vodstvo pravomoćno osuđeno za ratne zločine pred Haaškim sudom.

Portal ističe da su kontroverze još izraženije u drugim Thompsonovim pjesmama. Posebno se izdvaja "Bojna Čavoglave", koja započinje pokličem "Za dom spremni", pozdravom koji se koristio tijekom režima Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u Drugom svjetskom ratu.

Zbog toga su njegovi koncerti tijekom godina bili zabranjeni ili otkazani u nekoliko europskih država, među kojima su Nizozemska, Njemačka, Austrija, Slovenija i Švicarska.

O ustaškim pokličima na zagrebačkom koncertu

Unatoč tome, Thompsonova popularnost u Hrvatskoj ne jenjava. Prošlog ljeta okupio je više od 500.000 ljudi na koncertu u Zagrebu, najvećem u hrvatskoj povijesti. Politico navodi da su se na tom koncertu mogli čuti i ustaški pokliči, dok vlasti nisu intervenirale.

Portal podsjeća i na doček hrvatskih nogometaša nakon osvajanja srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu 2018. godine, kada je Thompson bio dio autobusa s reprezentacijom, a kapetan Luka Modrić osobno je zatražio da nastupi tijekom proslave.

Nerazriješeni odnos prema nasljeđu NDH

Politico smatra da Hrvatska tijekom posljednja tri desetljeća nije u potpunosti razriješila odnos prema nasljeđu NDH te navodi da se dio simbola iz tog razdoblja u javnosti često promatra kao dio nacionalne baštine, a ne isključivo kao obilježja fašističkog režima.

Autor teksta taj fenmen smješta u širi kontekst istočne Europe nakon pada komunizma. Navodi kako su brojne postkomunističke države, među kojima spominje Hrvatsku, Mađarsku, Ukrajinu i baltičke zemlje, tijekom posljednjih desetljeća preispitivale vlastitu povijest, pri čemu su pojedini nacionalisti, koji su nekoć bili osuđivani, počeli dobivati drukčije mjesto u nacionalnim narativima.

Pokušaj izgradnje nacionalnog identiteta

Klasić zaključuje da je riječ o pokušaju izgradnje nacionalnog identiteta kroz reinterpretaciju prošlosti.

"Te zemlje smatraju da im je tijekom prošlog stoljeća oduzet nacionalni identitet ili su nezadovoljne današnjim položajem, pa odgovore traže u prošlosti i razdobljima koja smatraju slavnim", rekao je Klasić za Politico.