"Bibi se bori za opstanak": Tko će sastaviti vladu u napetoj utrci za Knesset?

Uoči izbora glavno je pitanje tko će osvojiti većinu od 120 mjesta u Knessetu i uspjeti sastaviti vladu. Za novi mandat šanse ima politički veteran Benjamin Netanyahu, no njegov ostanak na vlasti nije zajamčen jer mu je za petama bivši načelnik glavnog stožera vojske.

“Još od 2009. pitanje se uvijek svodilo na ‘da Bibi’ ili ‘ne Bibi’, tumači za Hinu novinar Jerusalem Posta Amichay Stein. 

“To znači da su se sve ostale teme, gospodarstvo, sigurnost, diplomacija, kriminal, vrtjele oko tog jednog pitanja: želite li Bibija za premijera ili ne?”, kaže. Dodaje da je dio glasača protiv šefa Likuda, a ipak za njega glasaju jer u druge opcije nemaju povjerenja. 

“Dok glasam, začepim nos jer smrdi, ali ipak zaokružim za Likud,” ilustrira Stein. 

Nijedna stranka prema anketama nema većinu ni uvjerljivu prednost pred ostalima.

Sve ovisi o izlaznosti

Netanyahuov Likud i Yashar, stranka njegova najvećeg izazivača Gadija Eisenkota, izmjenjuju se na prvom mjestu. Stoga sve ovisi o izlaznosti, analizira Stein. Posebno je teško predvidjeti kako će se izjasniti novi glasači, uglavnom tek punoljetni, čiji broj Stein procjenuje na oko 700 tisuća. 

Eitan (18) iz Jeruzalema, koji iduće godine započinje trogodišnji vojni rok, smatra da Netanyahu ne čini dobro državi, stoga će najvjerojatnije dati svoj glas Eisenkotu, premda još želi pročitati programe svih kandidata kako bi donio dobru odluku. 

Stein ističe da je među mladima mnogo desničara jer “ako odete u izraelsku vojsku, automatski naginjete desnici, premda ne nužno i krajnjoj desnici - jer vidite kako izgleda rat. No oni se ne vide u anketama jer je vrlo teško provoditi ispitivanja među vojnim osobljem u Izraelu”, objašnjava.

Oporbeno zbijanje redova

Petorica oporbenih političara - Eisenkot, Naftali Bennett i Yair Lapid, vođe platforme B’Yahad, te Yair Golan iz Demokrata i sekularist Avigdor Lieberman iz Yisrael Beiteinua potpisali su krajem rujna 'pakt o nenapadanju' u kampanji. 

“Od ovog dana do uspostave vlade, nitko od nas, ni oni koji djeluju u naše ime, neće napadati druge stranke u bloku ili nekoga od naših vođa“, obvezali su se, prenosi The Times of Israel.

Političari četiriju stranaka kojima je cilj poslati Netanyahua u premijersku mirovinu osnovali su i radne skupine za povećanje izlaznosti, definiranje politika buduće vlade i osnivanje istražnog povjerenstva o Hamasovu napadu 7. listopada 2023., koje je Netanyahu dosad odbijao osnovati.

“Prepoznali smo da su ovi izbori ključni za budućnost zemlje,” napisali su u deklaraciji, a s time se slaže i 36-godišnji fotograf Roy iz Tel Aviva, koji se nada i odgovorima o propustima na dan upada militanata Hamasa na područje Izraela, kad je ubijeno oko 1200 ljudi na jugu Izraela.

Militarizirano društvo

“Istražno povjerenstvo donijet će svojevrsni osjećaj katarze nakon događaja od 7. listopada. Ono još uvijek nije osnovano, a potrebno nam je jer je tom datumu prethodio niz skandala”, tumači Roy, koji će svoje povjerenje najvjerojatnije pokloniti desničaru Bennettu koji je ranije kratko služio kao premijer.

Umjetnica Atara (30) glasat će za Demokrate ljevičara Yaira Golana iako je za nju suviše militantan. “Vojska provodi oblik indoktrinacije, društvo nam je previše militarizirano. A vidjeli ste da 7. listopada vojska nije reagirala na vrijeme. Čemu nam onda to sve?”, pita se, dodajući ipak da je potrebno “sve samo da se Bibi makne s vlasti”.

Ključ većine drže manje i arapske stranke?

Saziv Knesseta na odlasku prvi je od 1988. koji je odradio puni četverogodišnji mandat, stoga mnogi ne isključuju mogućnost ponovnih izbora u idućih nekoliko mjeseci. 

“Čak 30 do 40 posto birača već sada smatra da će uslijediti još jedan izborni ciklus. I prije nego smo izašli na birališta, ljudi tako razmišljaju jer je sasvim zamislivo da neka stranka, bilo iz Bibijeve koalicije, bilo iz oporbe, prijeđe na drugu stranu”, govori Stein. 

Zato je Eisenkot, koji se profilirao kao vođa bloka nasuprot Netanyahuu, dodao da njegovi saveznici moraju potpisati izjavu kojom se obvezuju na vjernost. To ne čudi jer su prema anketi The Times of Israela blokovi za i protiv Netanyahua uglavnom izjednačeni s oko 50 zastupničkih mjesta, što znači da nijedan od njih ne može sastaviti vladu bez oslanjanja na postizborne prebjege. Za većinu je potrebno 61 mjesto.

Upravo je čvrsta koalicija velikog jedinstva ono što treba državi, smatra Stein. No ona će možda morati oslanjati i na podršku izraelskih Arapa, koji u Knessetu čine oko 10 posto zastupnika, što predstavlja poseban izazov. 

“Gotovo je sigurno da će, ako u toj koaliciji imate arapsku stranku, ona napustiti koaliciju čim rat u Gazi ponovno počne”, kaže, stoga stranke ne računaju s time. 

Eisenkot je u intervjuu za izraelski Kanal 12 izjavio da bi svi koalicijski partneri morali priznati Izrael kao židovsku i demokratsku državu, podržavati obvezni vojni rok te priznati Hamas kao terorističku organizaciju koju treba uništiti. Stoga ne vidi arapske stranke u idućoj vladi, prenio je prošli tjedan Haaretz.

“Nije važno pobijediti nego ne izgubiti”

Novinar Jerusalem Posta odbija predviđati koja će stranka osvojiti najviše glasova tog izbornog utorka, tumačeći da na kraju tek nekoliko tisuća glasova može odrediti iduću vladu. 

Neformalni Netanyahuov blok sastoji se od njegove stranke Likud, dviju ortodoksnih stranaka Shas i Yahadut HaTorah, i krajnje desnih stranaka Otzma Yehudit i HaTzionut HaDatit.

“Izrael ima oko sedam milijuna birača. A Netanyahu je pobijedio na izborima zahvaljujući razlici od 20 ili 30 tisuća glasova. Ne morate osvojiti milijune ljudi; dovoljno je pridobiti tek toliko”. 

Nakon 7. listopada 2023. mnogi su, razočarani i ogorčeni, govorili da nema šanse da više ikad glasaju za Netanyahua, govori Stein, ali se s odmakom vremena situacija promijenila, tvrdeći da sada ti isti ljudi sumnjaju da bi bilo koja druga opcija postupila bolje.

“U Izraelu”, zaključuje novinar, “nije potrebno pobijediti. Samo ne smijete izgubiti”.