Oglas

zahtjevi moskve

Rusija traži povratak NATO-a na granice iz 1997. Što bi to značilo za sigurnost Europe?

author
Deutsche Welle
18. stu. 2026. 22:24
Russian President Vladimir Putin. Pavel Bednyakov/Pool via REUTERS
Pavel Bednyakov via REUTERS

Rusija je tijekom pregovora o mogućem završetku rata u Ukrajini ponovno otvorila pitanje širenja NATO-a, postavljajući zahtjev koji bi mogao iz temelja promijeniti sigurnosnu arhitekturu Europe. Moskva, naime, traži povlačenje savezničkih vojnika i vojnih baza iz država koje su se NATO-u priključile nakon 1997. godine.

Oglas

Prema pisanju New York Timesa, ruski predstavnici predstavili su u Abu Dhabiju dokument s nizom sigurnosnih zahtjeva. Osim prekida isporuke zapadnog naoružanja Ukrajini, Moskva traži da se vojna prisutnost NATO-a vrati na razinu prije prvog velikog vala proširenja Saveza prema istoku, iše Deutsche Welle.

To ne znači da bi Poljska, Češka, baltičke države i ostale članice morale napustiti NATO, nego da bi na njihovu teritoriju više ne bi smjele biti raspoređene savezničke vojne snage i baze uspostavljene nakon 1997. godine.

Što se promijenilo nakon 1997. godine?

NATO je 1997. imao 16 članica. Dvije godine poslije pridružile su mu se Poljska, Češka i Mađarska, a tijekom sljedećih desetljeća članstvo su proširile brojne države srednje, istočne i jugoistočne Europe. Danas Savez okuplja 32 države.

Upravo je širenje prema istoku jedna od glavnih točaka sporenja između Moskve i Zapada. Ruski prijedlog podrazumijevao bi da zapadne članice, poput Njemačke, Francuske, Italije i Velike Britanije, zadrže sadašnji položaj, dok bi istočnoeuropske članice ostale bez znatnog dijela savezničke vojne prisutnosti.

Takav bi potez posebno pogodio baltičke države, Poljsku i Rumunjsku, koje posljednjih godina imaju važnu ulogu u jačanju istočnog krila NATO-a.

Primjerice, NATO od 2004. sudjeluje u zaštiti zračnog prostora Estonije, Latvije i Litve, koje nemaju vlastite borbene zrakoplove za stalni nadzor. Upitna bi postala i njemačka vojna brigada koja se postupno uspostavlja u Litvi, kao i veliki infrastrukturni projekti poput proširenja rumunjske zrakoplovne baze Mihail Kogălniceanu.

Istočne članice odbacuju ruske zahtjeve

Prijedlog Moskve izazvao je odlučne reakcije u istočnoj Europi. Poljski premijer Donald Tusk poručio je da Poljska neće dopustiti da netko bez suglasnosti njezine države i Europe određuje nova sigurnosna pravila za taj dio kontinenta.

Estonski premijer Kristen Michal također je odbacio mogućnost pregovora s Rusijom o europskom sigurnosnom poretku, dok je bugarski predsjednik Rumen Radev ruske zahtjeve ocijenio nezamislivima i nerealnima.

Takve reakcije proizlaze iz straha da bi se u pregovorima između Moskve i Washingtona sigurnost istočnoeuropskih država mogla pretvoriti u predmet političkog dogovora velikih sila.

Iako sve članice NATO-a formalno štiti članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, sigurnost ne ovisi samo o toj obvezi. Važna je i stvarna vojna prisutnost Saveza, koja potencijalnom agresoru pokazuje da bi svaki napad izazvao brz odgovor NATO-a.

Povlačenje savezničkih snaga moglo bi oslabiti obrambene sposobnosti istočnih članica i povećati rizik od novih sigurnosnih prijetnji.

Ima li Rusija pravo tražiti ograničavanje NATO-a?

Zapadne države odbacuju rusko tumačenje prema kojem bi Moskva trebala imati utjecaj na odluke drugih zemalja o pristupanju vojnim savezima.

NATO se poziva na politiku otvorenih vrata, utemeljenu na članku 10. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem europske države mogu zatražiti članstvo ako ispunjavaju potrebne uvjete.

I Osnivački akt NATO-a i Rusije iz 1997. godine predviđa da nijedna strana nema pravo veta na odluke druge. Slično načelo sadržano je i u Pariškoj povelji iz 1990., kojom je potvrđeno pravo svake države da samostalno bira vlastite sigurnosne aranžmane.

Moskva, međutim, već desetljećima tvrdi da je tijekom pregovora o ujedinjenju Njemačke dobila obećanja da se NATO neće širiti prema istoku.

Tadašnji američki i njemački dužnosnici doista su u razgovorima koristili formulacije o ograničavanju širenja Saveza, no one su se odnosile na članstvo ujedinjene Njemačke i raspoređivanje NATO-ovih snaga na području bivše Istočne Njemačke.

Prema prevladavajućem tumačenju povjesničara i pravnih stručnjaka, nikada nije sklopljen formalni, pravno obvezujući sporazum kojim bi se NATO odrekao budućeg proširenja.

Rusija iste zahtjeve iznijela i prije invazije

Zahtjevi predstavljeni u Abu Dhabiju nisu novi. Moskva je gotovo identične prijedloge uputila Sjedinjenim Državama i NATO-u u prosincu 2021., nešto više od dva mjeseca prije početka invazije na Ukrajinu.

Tada je tražila zaustavljanje daljnjeg širenja Saveza te ograničavanje raspoređivanja dodatnih vojnika i naoružanja u europskim državama koje nisu bile članice NATO-a u svibnju 1997. godine.

Ni najnoviji dokument, prema pisanju New York Timesa, nema službeni status sporazuma, potpis ni memorandumsku oznaku. Riječ je prije svega o predstavljanju ruske pregovaračke pozicije.

Moskva svoje zahtjeve povezuje s uklanjanjem takozvanih temeljnih uzroka sukoba, među kojima navodi širenje NATO-a i vojnu prisutnost Saveza u istočnoj Europi.

Međutim, zasad nema naznaka da su zapadne države spremne prihvatiti takve uvjete. Dio poljskih analitičara smatra da Rusija njihovim ponavljanjem pokušava dobiti na vremenu, oslabiti zapadno jedinstvo i stvoriti povoljnije okolnosti za buduće političke ili vojne poteze.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama