Što bi američki izbori za Kongres mogli značiti za Ukrajinu?

N1 televizija 3. studenoga od 21 sat priprema poseban program posvećen američkim izborima za Kongres, koji će trajati tijekom cijele noći, do jutarnjeg Novog dana.

Budući da će se 3. studenoga odlučivati o sastavu oba doma Kongresa, ključno je pitanje koliko će težak biti poraz republikanaca i hoće li razmjeri eventualnog neuspjeha biti dovoljni da promijene američku vanjsku politiku.

Izbori se održavaju u trenutku kada su američko-ukrajinski odnosi na vrlo niskoj razini, piše Kyiv Independent.

Trump se našao na udaru kritika američkih zastupnika, Kijeva i europskih prijestolnica zbog dopuštanja uvoza ruskog dizela u SAD i ublažavanja sankcija Rusiji, čime je odstupio od dugogodišnje zapadne strategije za okončanje rata u Ukrajini.

Dok Moskva izbjegava pritiske, od Kijeva se traži da obustavi napade na ruske rafinerije, a istodobno se suočava s poremećajima u obavještajnoj potpori i isporukama sustava protuzračne obrane Patriot.

Pobjeda demokrata mogla bi Ukrajini osigurati naklonjeniji Kongres i pojačati nadzor nad Trumpovim zaokretima u vanjskoj politici. Međutim, stručnjaci s kojima je razgovarao Kyiv Independent smatraju da bi američki predsjednik u konačnici zadržao čvrstu kontrolu nad vanjskom politikom svoje zemlje.

Progurati pomoć Ukrajini unatoč Trumpovu protivljenju

Ovoga tjedna američki birači birat će svih 435 članova Zastupničkog doma, u kojem se očekuje da će demokrati prvi put od 2020. osvojiti većinu.

Demokratsku stranku čeka znatno teža, ali ne i nemoguća borba za Senat, gdje se bira tek otprilike trećina od ukupno 100 zastupničkih mjesta, a samo se sedam utrka smatra neizvjesnima.

Čak i ako demokrati osvoje 51 mjesto potrebno za većinu u Senatu, i dalje će im trebati potpora republikanaca kako bi prevladali opstrukciju poznatu kao filibuster, odnosno proceduralnu prepreku zbog koje je za donošenje ključnih zakona potrebno 60 glasova.

Ipak, za Kijev to ne znači da su sve mogućnosti iscrpljene.

Američki senatori već su pokazali da mogu postići dvostranačku većinu kada je riječ o potpori Ukrajini. Posljednji se put to dogodilo u kolovozu, kada su s 86 glasova usvojili zakon Lindseyja Grahama, koji je predložio pokojni republikanski senator Lindsey Graham.

No na takav dvostranački konsenzus ne može se uvijek računati, osobito kada bi republikanski zastupnici morali stati protiv Trumpa.

"U današnjem izrazito polariziranom političkom okruženju većina zastupnika oklijeva suprotstaviti se predsjedniku iz vlastite stranke, čak i kada se ne slažu s njegovim političkim odlukama", rekao je za Kyiv Independent James M. Lindsay, stručnjak za američku vanjsku politiku pri Vijeću za vanjske odnose (Council on Foreign Relations).

Ako demokrati uspiju prikupiti dovoljno potpore za usvajanje zakona o pomoći Ukrajini ili strožim sankcijama Rusiji, Trump i dalje raspolaže snažnim predsjedničkim ovlastima veta.

Za nadglasavanje predsjedničkog veta potrebna je dvotrećinska većina u oba doma Kongresa, a malo je vjerojatno da bi demokrati uspjeli osigurati toliku potporu.

"Kongres nema baš uspješnu povijest nadglasavanja predsjedničkih veta, osobito kada je riječ o vanjskoj politici", napominje Lindsay.

Ipak, kongresna većina imala bi određene instrumente pritiska.

Zastupnici bi mogli uključiti mjere potpore Ukrajini u zakone koji se praktički moraju usvojiti, poput zakona o financiranju obrane ili Zakona o odobrenju sredstava za nacionalnu obranu (NDAA).

Kongres bi tako mogao "izazvati Trumpa da uloži veto", rekao je Daniel Hamilton, stručnjak za američku vanjsku politiku pri institutu Brookings.

"Malo je vjerojatno da bi to učinio jer se tim zakonom u cjelini financira Ministarstvo obrane", objasnio je.

No čak i kada predsjednik potpiše zakon, pojavljuje se još jedna prepreka – mogućnost da ga Trump jednostavno ignorira.

Kada predsjednik zaobiđe Kongres

To se već događalo.

Opsežan zakon o sankcijama Rusiji, za koji se snažno zalagao pokojni senator Graham, usvojen je uz veliku pozornost javnosti, a predsjednik ga je potpisao u rujnu.

Ipak, Trump otad nije pooštrio pristup Rusiji. Upravo suprotno.

Predsjednik je 16. listopada odobrio široka izuzeća od sankcija predviđenih Grahamovim zakonom, samo nekoliko dana nakon što je američko Ministarstvo financija ublažilo ograničenja na kupnju ruskog dizela.

To nije bio prvi put da je Trumpova administracija zaobišla Kongres u pitanjima povezanima s Ukrajinom.

Ranije ove godine Pentagon je mjesecima odgađao isporuku vojne pomoći vrijedne 400 milijuna dolara u okviru Inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini (USAI), iako je Kongres već odobrio ta sredstva.

To pokazuje ograničenja kongresnih ovlasti: donošenje zakona ne jamči da će ga izvršna vlast provesti onako kako su zakonodavci zamislili.

Ironično, Kongres je tijekom administracije Joea Bidena imao znatno veću mogućnost ometanja politike Bijele kuće prema Ukrajini.

Zastupnički dom pod kontrolom republikanaca blokirao je veliki paket pomoći od kraja 2023. do 2024. godine, što je dovelo do kritične nestašice streljiva među ukrajinskim snagama.

Međutim, takav se odnos snaga ne bi ponovio u slučaju sukoba Trumpa i Zastupničkog doma pod kontrolom demokrata.

Za provođenje svoje sadašnje politike prema Ukrajini Trumpu nije potrebna suglasnost Kongresa, istaknuo je Lindsay.

"Određene predsjedničke ovlasti, poput odluke o tome kada pregovarati, s kim pregovarati i o čemu pregovarati, izvan su dosega Kongresa, koji ih ne može usmjeravati, ograničavati ni regulirati."

Upravo je Trump, na nezadovoljstvo mnogih zastupnika koji podupiru Ukrajinu, javno ponizio predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu u veljači 2025. godine, a nekoliko mjeseci poslije izvukao Rusiju iz diplomatske izolacije ugostivši ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci.

"Zastupnički dom ili Kongres pod kontrolom demokrata može negodovati zbog diplomatskih odnosa predsjednika Donalda Trumpa s Rusijom, ali ga ne može prisiliti da promijeni svoju politiku", rekao je Lindsay.

Više od donošenja zakona

Pobjeda demokrata ne bi iz temelja promijenila Trumpovu politiku, ali bi mogla ojačati položaj Ukrajine na Capitol Hillu.

Ako čelnik demokratske manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries zamijeni Mikea Johnsona na mjestu predsjednika tog doma, republikanski protivnici pomoći Ukrajini više ne bi mogli sprječavati stavljanje takvih zakonskih prijedloga na dnevni red, kao što su činili s Bidenovim paketom pomoći.

Većina u jednom ili oba doma Kongresa također bi demokratima omogućila preuzimanje vodstva kongresnih odbora i izdavanje obvezujućih poziva dužnosnicima izvršne vlasti na svjedočenje ili dostavu dokumenata.

Prema Hamiltonovim riječima, demokrati bi te ovlasti mogli iskoristiti za pokretanje istraga protiv osnivača SpaceX-a Elona Muska, američkog ministra obrane Petea Hegsetha ili Trumpovih mirovnih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.

Musk je navodno odgovoran za privremeno ograničavanje usluga Starlinka u Ukrajini, Hegsetha se povezuje s odgađanjem isporuka projektila za sustave Patriot, dok su se američki mirovni izaslanici našli pod povećalom zbog povremenog zagovaranja mirovnih sporazuma povoljnih za Moskvu.

Većina u Zastupničkom domu demokratima bi također omogućila pokretanje postupka opoziva dužnosnika izvršne vlasti, uključujući i Trumpa, kojemu bi to bio treći takav postupak.

Međutim, to ne bi jamčilo njegovu osudu i smjenu jer je za takvu odluku potrebna kvalificirana većina u Senatu.

Zastupnici s kojima je razgovarao Kyiv Independent smatraju izbore za Kongres prilikom za oblikovanje zakonodavnog programa vezanog uz Ukrajinu i stroži nadzor nad Trumpovom politikom.

"Iskoristit ćemo sve raspoložive zakonodavne i nadzorne instrumente kako bismo ovu administraciju pozvali na odgovornost i osigurali da Ukrajina dobije sigurnosnu pomoć koja joj je potrebna za obranu", rekao je Mike Levin, demokratski zastupnik iz 49. kongresnog okruga Kalifornije.

Tajni dogovori s Kremljom, kao i bilo kakvi prekidi razmjene obavještajnih podataka ili rada ukrajinskih terminala Starlinka, bili bi podvrgnuti "strogom nadzoru" ako demokrati preuzmu vodstvo odbora Zastupničkog doma, rekao je za Kyiv Independent.

Gregory Meeks, demokratski zastupnik i vodeći demokrat u Odboru za vanjske poslove Zastupničkog doma, obećao je surađivati sa zastupnicima obiju stranaka kako bi se usvojili zakoni koji bi "prisilili Trumpovu administraciju da Ukrajini pruži sigurnosnu, gospodarsku i obavještajnu potporu potrebnu za obranu njezina stanovništva od Putinove brutalne i nezakonite invazije".

U izjavi za Kyiv Independent Meeks se također obvezao da će raditi na "ispravljanju" Grahamova zakona, uključujući onemogućavanje predsjedniku Trumpu da jednostrano dopušta uvoz ruskih energenata i time potkopava američke nacionalne sigurnosne interese.

Unatoč tome, malo je vjerojatno da će Ukrajina biti u središtu pozornosti demokrata nakon izbora.

Stranački plan za prvih 100 dana nakon eventualne pobjede usmjeren je na pitanja koja najviše zabrinjavaju američke birače, poput troškova života i ograničavanja Trumpova rata protiv Irana, koji je potaknuo rast inflacije i cijena goriva.

Ukrajina je daleko od vrha liste prioriteta.

Čak i ako se nađe u nezavidnom položaju u Kongresu, predsjednik će i dalje imati znatan utjecaj na međunarodnoj sceni.

"Povijesno gledano, većina predsjednika u takvoj situaciji okrenula se vanjskoj politici, pa je vjerojatno da će Trump u nekim svojim inicijativama biti još ekstremniji nego prije, možda uključujući suradnju s Putinom i kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom na štetu Ukrajine i Europe", rekao je Hamilton.

"Kongres pod kontrolom demokrata učinio bi sve što može da to spriječi, a način na koji će se ti sukobi odvijati ovisit će o konkretnim pitanjima."

Lindsay također smatra da Trumpa, čini se, ne zabrinjava nepopularnost njegovih vanjskopolitičkih poteza, bilo da je riječ o dogovoru o ruskom dizelu ili izuzećima od sankcija.

Budući da se više ne može kandidirati za novi predsjednički mandat, ima još manje razloga ublažavati svoju politiku, dodao je stručnjak.

"To nisu odluke predsjednika koji se ravna prema političkim trendovima."