Obećavali hitnu sanaciju, a kraj Benkovca i dalje leže tisuće tona otpada: "Ministrica je bila zauzeta"

U bivšem kamenolomu Kukalj, svega kilometar i pol od središta Benkovca, i dalje se nalazi više od 6400 tona otpada. Iako su lokalni i županijski dužnosnici još početkom rujna najavljivali konkretne korake prema sanaciji, na terenu se ništa nije promijenilo.

Benkovački gradonačelnik Tomislav Bulić tada je najavio sastanak predstavnika Grada, Zadarske županije i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, na kojem se trebao utvrditi plan uklanjanja otpada. Upozoravao je i na potrebu hitnog djelovanja zbog nadolazećih kiša i mogućeg širenja onečišćenja.

No gotovo osam tjedana poslije sastanak još nije održan.

"Nismo još uvijek imali sastanak s ministricom, bila je zauzeta. Danas imam sastanak sa županom pa ćemo znati više", izjavio je Bulić novinarki Slobodne Dalmacije Ani Vučetić Škrbić.

Rok za izradu plana sanacije uskoro istječe

Zadarski župan Josip Bilaver 9. rujna također je najavljivao skori sastanak nadležnih institucija. Prema njegovim tadašnjim riječima, ministrica Marija Vučković najavila je da bi plan sanacije trebao biti izrađen u roku od dva mjeseca, nakon čega bi odmah počeli radovi.

Taj rok istječe za nekoliko dana, a datum početka sanacije još nije poznat.

Ministarstvo je 14. rujna donijelo odluku o sanaciji kamenoloma Kukalj, a provedba je povjerena Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međutim, od donošenja odluke do početka uklanjanja otpada zasad nije došlo.

Otpad zakopan nekoliko metara pod zemljom

Prema optužbama USKOK-a, Josip i Monika Šincek od 2022. do 2024. godine na području bivšeg kamenoloma organizirali su odlaganje velikih količina otpada dopremljenog iz Italije, Slovenije i Hrvatske.

Istražitelji navode da je na toj lokaciji završilo najmanje 11.000 kubičnih metara otpada, koji je potom prekrivan zemljom i kamenim agregatom kako bi izgledalo da se kamenolom sanira.

Vještačenje Geotehničkog fakulteta pokazalo je da se na površini od približno 3675 četvornih metara nalazi najmanje 6427 tona zakopanog otpada, na dubini od najmanje 4,2 metra.

Riječ je o mješavini plastike, gume, sintetičkih vlakana, tekstila, metala te građevinskih i mineralnih materijala. Na pojedinim dijelovima odlagališta slojevi nasutog materijala dosežu gotovo devet metara.

Mikroplastika pronađena i izvan odlagališta

Posebno zabrinjavaju rezultati vještačenja koji pokazuju da se mikroplastika već nalazi izvan granica odlagališta.

Čestice mikroplastike i sintetička vlakna pronađeni su na udaljenosti od 20 do 30 metara od odlagališta, što upućuje na mogućnost njihova širenja vjetrom. Onečišćujuće tvari mogu se prenositi i oborinskim vodama, dok se veći komadi plastike postupno raspadaju na sve sitnije čestice.

Analizom otpada utvrđene su i povišene koncentracije bakra, cinka, olova i antimona.

Posebno se izdvaja antimon, koji je pokazao veću pokretljivost od ostalih analiziranih metala. U četiri od ukupno 19 uzoraka njegove su koncentracije premašivale kriterije za prihvat otpada na odlagalište neopasnog otpada.

Strah od onečišćenja podzemnih voda

Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se ilegalno odlagalište nalazi na krškom području, nekoliko kilometara od izvora Karišnice i Kožlovca.

Zbog propusnosti krškog tla postoji mogućnost da oborinske vode prenose onečišćujuće tvari u podzemlje.

Dosadašnje praćenje kvalitete vode na izvorištima Biba, Kakma, Kožlovača i Turanjsko jezero nije pokazalo prekoračenja propisanih parametara za pitku vodu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se dugoročni rizik od širenja onečišćenja ne može sključiti.

Unatoč ozbiljnim nalazima, na području Benkovca zasad je postavljen samo uređaj za mjerenje kvalitete zraka, i to, prema riječima gradonačelnika Bulića, na lokaciji koja je najbliža moguća odlagalištu.

Dok se čeka dogovor nadležnih institucija i početak sanacije, tisuće tona otpada i dalje ostaju zakopane u bivšem kamenolomu.