"Krleža nije naš, a Hrvatska normalizira ustaški pozdrav": Buljan o antisemitizmu i pobuni u Srbiji

Uoči premijere predstave "Na rubu pameti / Roll over Krleža", koja će 4. studenoga biti izvedena u zagrebačkom Kazalištu Komedija, redatelj Ivica Buljan govorio je za tportal o aktualnosti Miroslava Krleže, političkoj atmosferi u Hrvatskoj, antisemitizmu, odnosu Europe prema ratu u Gazi te studentskom pokretu u Srbiji.

Predstava nastaje prema Krležinu romanu iz 1938. godine, u adaptaciji novinara i pisca Viktora Ivančića. Buljan smatra da je Krležina kritika društvenog licemjerja, konformizma i gluposti danas možda aktualnija nego u vrijeme nastanka romana.

"Krležu treba otrgnuti od nacionalnog posjeda i vratiti mu otrov"

Govoreći o Krležinu položaju u hrvatskoj kulturi, Buljan upozorava da je društvo pisca koji ga je nemilosrdno kritizirao pretvorilo u nacionalni simbol, čime je oslabilo snagu njegove poruke.

"Nacija koju Krleža toliko voli, ali je i naziva glupom, malograđanskom i kukavičkom nije ga mogla pobijediti pa ga je odlučila posjedovati. A posjedovati klasika znači neutralizirati ga", rekao je Buljan.

Smatra da je Krleža u Hrvatskoj doživio "kanonizaciju kao oblik cenzure", odnosno da je njegova kritika pretvorena u dio kulturne baštine koji više nikoga ne uznemirava.

"Krleža nije naš. Mi smo samo jedna od provincija koje je opisao"

Odbacuje i svođenje Krleže na pisca koji je opisivao isključivo zagrebačku malograđanštinu. Prema njegovu mišljenju, riječ je o velikom europskom autoru koji je prepoznao krizu društva uoči Drugog svjetskog rata.

"Krleža nije naš. Mi smo samo jedna od provincija koje je opisao", istaknuo je.

Buljan smatra da se od Krležina vremena promijenio način na koji glupost djeluje u javnosti. Danas, kaže, ona više nije posljedica nedostatka informacija, nego se sustavno proizvodi i širi.

"Promijenilo se najviše to da glupost više ne mora lagati. Dovoljno joj je da bude bestidna", rekao je.

Upozorio na normalizaciju ustaškog pozdrava u Hrvatskoj

Govoreći o suvremenoj politici i usponu autoritarnih pokreta, Buljan je upozorio da se politička moć sve više gradi na spektaklu, emocijama i ponižavanju protivnika.

"Politika je reality show, vođa influencer, izvanredno stanje kao trajni format", ocijenio je.

Takve pojave, smatra, nisu ograničene na druge države, nego su prisutne i u Hrvatskoj.

"Hrvatska ima svoje simptome, od vladajuće koalicije s krajnjom desnicom do masovne normalizacije ustaškog pozdrava na stadionima i koncertima", upozorio je Buljan.

Dodao je da se društvo ne bi smjelo čuditi takvim pojavama kao da je riječ o nečemu što pripada isključivo prošlosti. Prema njegovu mišljenju, autoritarne ideje opstaju i zato što dio javnosti sudjeluje u njihovoj normalizaciji.

"Antisemitizam je stvaran i opasan"

Buljan se osvrnuo i na antisemitizam te ograničavanje slobode izražavanja u europskim kulturnim institucijama, osobito kada je riječ o umjetnicima i intelektualcima koji kritiziraju izraelsku politiku prema Palestincima.

Upozorio je na otkazivanja predstava, povlačenja izložbi i druge oblike pritiska na umjetnike koji govore o ratu u Gazi.

"Antisemitizam je stvaran i opasan, vidimo koliko javno vrišti posvuda, i upravo ga zato ne smijemo pretvoriti u instrument koji brani svaku politiku jedne države i ušutkuje kritiku masovnog stradanja civila", rekao je.

Smatra da se borba protiv antisemitizma ne smije poistovjećivati s obranom svake odluke izraelskih vlasti jer se time, prema njegovoj ocjeni, slabi i sama borba protiv antisemitizma.

"Kad to dopustimo, osiromašujemo i borbu protiv antisemitizma i samu ideju univerzalnih prava", poručio je.

Kazalište, smatra, mora ostati prostor u kojem se može govoriti o takvim proturječjima, čak i kada su politički neugodna.

"Kultura koja šuti o Gazi u ime 'osjetljivosti' ponavlja salon Domaćinskog. Svi znaju, a nitko ne smije reći", rekao je, povezujući današnje političke rasprave s Krležinim romanom.

O studentima u Srbiji: "Onaj tko traži istinu postaje izdajnik"

Govoreći o Srbiji, Buljan je studentski pokret usporedio s književnim i političkim temama kojima su se bavili Danilo Kiš i Miroslav Krleža.

Podsjetio je da je Kiš nacionalizam opisivao kao ideologiju koja počiva na neznanju, paranoji i stalnoj potrebi za neprijateljem.

Prema Buljanu, autoritarni režimi uvijek traže skupinu koju mogu proglasiti prijetnjom, a u Srbiji su se u toj ulozi našli studenti.

"Studenti koji su nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, nakon šesnaest mrtvih, ustali s najjednostavnijim zahtjevom, odgovornošću, proglašeni su stranim agentima, 'obojenom revolucijom', unutarnjim neprijateljem", rekao je.

Takav odnos vlasti prema studentima opisao je kao mehanizam kojim se pokušava diskreditirati svatko tko propituje odgovornost institucija.

"Onaj tko traži istinu postaje izdajnik jer istina razotkriva laž na kojoj počiva vlast", istaknuo je.

"Krleža i Kiš napokon mirno leže"

Buljan je posebno pohvalio način na koji su studenti organizirali prosvjede, istaknuvši šesnaest minuta šutnje za poginule, blokade i solidarnost bez jednog vođe.

"Ali ti studenti učinili su nešto što bi i Kiša i Krležu ganulo: šesnaest minuta tišine kao političku formu, blokadu kao kolektivno tijelo, solidarnost bez vođe", rekao je.

Na pitanje bi li se Kiš i Krleža danas okretali u grobu zbog događaja u Srbiji, odgovorio je:

"Mislim da ne. Mislim da napokon mirno leže, jer je netko čuo što su govorili."