Zaboravljeni trikovi naših baka: Čistile su dom bez kemikalija i pritom štedjele novac

Danas trgovine nude sredstva za gotovo sve: drvo, kamen, pećnice, kupaonice, inox, tepihe... No prije nekoliko desetljeća kućanstva su se oslanjala na nekoliko osnovnih proizvoda, krpe i malo više truda.

Neke stare metode pritom mogu biti jednostavnije, jeftinije i nježnije prema pojedinim površinama, piše Metropolitan.si.

Ugljen protiv neugodnih mirisa

Umjesto osvježivača zraka, u ormare, ladice ili podrume možete staviti komadiće ugljena. Zahvaljujući poroznoj strukturi može upijati neke molekule povezane s neugodnim mirisima.

Ugljen stavite u malu posudu i ostavite nekoliko dana. Ipak, ako je uzrok mirisa plijesan ili vlaga, najprije treba riješiti pravi problem.

Za kamen često su dovoljni voda i blago sredstvo

Mramor i drugi prirodni kamen mogu biti osjetljivi na agresivna i kisela sredstva. Za svakodnevno čišćenje često su dovoljni mlaka voda i mala količina blagog deterdženta za posuđe.

Kod takvih površina najvažnije je provjeriti preporuke proizvođača jer pogrešno sredstvo može napraviti više štete nego koristi.

Inox može zasjati i bez skupih maramica

Otiske prstiju na hladnjaku ili drugim površinama od nehrđajućeg čelika moguće je smanjiti nakon čišćenja nanošenjem vrlo male količine odgovarajućeg mineralnog ulja na krpu od mikrofibre.

Površinu treba brisati u smjeru njezine strukture, a s uljem ne pretjerivati.

S drvenim podovima – što manje vode

Kod parketa i drugih drvenih podova najvažnije je redovito uklanjanje prašine i pijeska te što manja količina vode. Za mokro čišćenje dovoljna je dobro ocijeđena krpa i sredstvo namijenjeno konkretnoj vrsti poda.

Iako se često spominje ocat, mnogi proizvođači drvenih podova ga ne preporučuju jer može oštetiti zaštitni sloj.

Ne treba uvijek najjače sredstvo za pećnicu

Masnoću i ostatke hrane najbolje je ukloniti prije nego što se više puta zapeku. Snažna sredstva za čišćenje pećnice mogu biti učinkovita, ali neka su vrlo agresivna pa ih treba koristiti oprezno i prema uputama.

Klasična krpa ponekad je bolja od vlažnih maramica

Kod tvrdokornih mrlja presudno može biti jednostavno – trljanje. Klasična krpa ili odgovarajuća četka omogućuju veći pritisak i mogu ukloniti prljavštinu bez velike količine kemikalija.

Izbacivanje tepiha iz kuće nije bilo bez razloga

Naše bake redovito su iznosile tepihe van, vješale ih i dobro istukle. Takvo mehaničko uklanjanje prašine može biti korisno i danas, jer dio prljavštine ostaje duboko među vlaknima čak i nakon usisavanja.

Soda bikarbona također se često koristi protiv neugodnih mirisa na tepisima, no s njom treba biti umjeren. Sitne čestice mogu opteretiti filtre nekih usisavača.

Omekšivač nije uvijek najbolji izbor

Previše omekšivača može smanjiti moć upijanja ručnika jer na vlaknima ostavlja sloj tvari. Kao alternativa se ponekad koristi mala količina alkoholnog octa tijekom ispiranja, ali ni s njim ne treba pretjerivati jer kiselina može oštetiti pojedine dijelove perilice i neke tkanine.

Neke stvari ipak je bolje prati ručno

Vuna, kašmir, svila i drugi osjetljivi materijali često ne podnose dobro perilicu. Ako etiketa dopušta ručno pranje, ono može biti nježnije i produljiti životni vijek odjeće.

Slično vrijedi i za neke predmete koje često stavljamo u perilicu posuđa. Drvene daske i kuhače, lijevano željezo, osjetljivi porculan i pojedini noževi mogu se brže oštetiti zbog visoke temperature i agresivnih deterdženata.

Ne treba se vraćati životu naših baka, ali neke njihove navike vrijedi ponovno usvojiti. Ponekad su voda, blago sredstvo, krpa i malo strpljenja sasvim dovoljni – i pritom možemo uštedjeti novac i sačuvati stvari u domu.