Bivši ukrajinski general Europi: "Slomili smo Ruse, ali odbacite sve iluzije da do rata neće doći"

Oleksandr Sirski dao je ekskluzivni intervju za BBC, prvi nakon što je tijekom ljeta smijenjen s dužnosti. Govorio je o svojoj smjeni i odbacio kritike da je previše „staromodan” za vođenje ukrajinske vojske koja se sve više oslanja na napredne tehnologije.

Osvrnuo se i na optužbe vojnika koji su ranije služili pod njegovim zapovjedništvom. Oni su za BBC rekli da im je naređivano da ostanu na svojim položajima čak i kada su bili gotovo potpuno okruženi ruskim snagama, što je rezultiralo velikim gubicima.

"Ukupni ruski gubici u ratu su šest puta veći od ukrajinskih"

Sirski tvrdi da su ukupni ruski gubici u ratu šest puta veći od ukrajinskih. „Ako računamo samo poginule, onda je taj omjer čak 11 prema jedan”, rekao je.

Ni Rusija ni Ukrajina službeno ne objavljuju broj poginulih vojnika. Ukrajinska vojska tvrdi da je u rujnu ove godine ruskim snagama nanijela rekordne gubitke, no te podatke nije moguće neovisno potvrditi.

Britanski obavještajni čelnici procjenjuju da je Rusija od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. izgubila oko pola milijuna vojnika. Američki Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) procjenjuje da je do lipnja 2026. poginulo do 150.000 ukrajinskih vojnika.

"Bojišnica se stabilizirala"

Sirski smatra da razlika u broju poginulih, tehnološki napredak te strategija napada na slabe točke ruskih linija, uz istodobno zaustavljanje napredovanja na drugim dijelovima bojišnice, objašnjavaju trenutačni zastoj na fronti.

U prvih šest mjeseci 2026. ruske su snage ukupno zauzele 61 četvorni kilometar teritorija, rekao je. „To je pokazatelj da se bojišnica stabilizirala.”

Istraživački institut za proučavanje rata (ISW) također je potvrdio taj trend. Prema jednom od njegovih nedavnih izvješća, Moskva je u rujnu 2026. izgubila više teritorija nego što ga je uspjela zauzeti.

Smjena nakon sukoba s ministrom obrane

Sirski je na mjesto vrhovnog zapovjednika ukrajinske vojske imenovan 2024. godine. Prethodno je dobio pohvale za obranu Kijeva na početku ruske invazije 2022. te za uspješnu protuofenzivu istočno od Harkiva u jesen iste godine.

Predsjednik Volodimir Zelenski smijenio ga je ovog ljeta, nakon velikog neslaganja s tadašnjim ministrom obrane Mihajlom Fedorovom.

Fedorov je tvrdio da je vojska pod Sirskijevim vodstvom blokirala njegove inicijative umjesto da se prilagodi novim okolnostima rata.

Zelenski je isprva smijenio Fedorova, a sukob između dvojice dužnosnika tada je postao javan. No nakon masovnih prosvjeda na ulicama predsjednik je smijenio i Sirskog. Na njegovo je mjesto imenovan 43-godišnji general-bojnik Mihajlo Drapatij.

Sirski je za BBC rekao da je s Fedorovom imao nesuglasice jer ovaj prilikom nabave oružja i opreme „nije uzimao u obzir potrebe vojske”.

"Za vrijeme mog mandata je uporaba dronova dosegnula dotad nezabilježenu razinu"

Prema riječima Sirskog, Fedorov je stvorio „neravnotežu” u opskrbi, dajući prednost dronovima, a zanemarujući važnu opremu za bojišnicu, poput bespilotnih kopnenih vozila, kamioneta i motocikala. Čak je i dronova nedostajalo, tvrdi Sirski, jer je vojska dobivala tek polovinu potrebnih količina.

Fedorov je bio popularan mladi ministar poznat po digitalnim i tehnološkim inicijativama. Mnogi su ga uspoređivali sa Sirskim, za kojeg su kritičari smatrali da nije dorastao vođenju nove tehnološke utrke s Rusijom.

Sirski odbacuje takve kritike. Tvrdi da je upravo tijekom njegova mandata uporaba dronova dosegnula dotad nezabilježenu razinu, uključujući napade duboko na ruskom teritoriju, i to na udaljenostima većim od 2000 kilometara iza neprijateljskih linija.

Ukrajina je, kaže, bila prva zemlja koja je uvela Snage bespilotnih sustava kao zaseban rod vojske. Prema njegovim riječima, dronovi su sada odgovorni za 80 posto ruskih gubitaka.

Ipak, tijekom njegova zapovjedništva ukrajinske su se snage povlačile iz istočnih gradova Avdijivke i Vuhledara te s područja oko Pokrovska, a ta su povlačenja bila obilježena kaosom.

Vojnici tvrde da su prekasno dobivali naredbe za povlačenje

Vojnici koji su ranije razgovarali s BBC-jem žalili su se da im je naređivano da položaje zadrže pod svaku cijenu. Kada bi napokon dobili naredbu za povlačenje, često bi već bilo prekasno jer su ih ruske snage gotovo okružile.

Sirski ne poriče da se takve situacije događaju na bojišnici, ali ističe da se Ukrajina bori protiv znatno moćnije vojske.

Tvrdi da je 2025. Rusija imala 18 puta više borbenih zrakoplova i bombi nego Ukrajina. Iste je godine raspolagala s dva i pol puta više topničkih oruđa i granata. Uz to, prema njegovim riječima, Rusija može mobilizirati četiri milijuna vojno osposobljenih ljudi, što joj omogućuje stvaranje prilika za proboj ukrajinskih linija.

"Upad u Kursku oblast bio je nužan"

Jedna od Sirskijevih najpoznatijih operacija bio je upad ukrajinskih snaga u rusku Kursku oblast, koji je počeo u kolovozu 2024. Operacija je završila dramatičnim povlačenjem sljedećeg proljeća, koje su neki vojnici opisali kao „katastrofalno”.

Sirski, međutim, inzistira na tome da je operacija u Kursku bila „nužnost”. „U ljeto 2024. ruske su snage napredovale na svim glavnim pravcima bojišnice, s do šest puta više vojnika nego što smo ih mi imali”, objasnio je.

Prema njegovim riječima, upad u Kursku oblast poremetio je rusku ofenzivu i prisilio Moskvu da preusmjeri dio svojih snaga. To je Ukrajini omogućilo predah i dalo iscrpljenim brigadama na istoku i jugu zemlje priliku za oporavak.

Upozorio europske saveznike: Odbacite sve iluzije

Sirski je uputio oštru poruku i europskim saveznicima koji sumnjaju da Rusija ima teritorijalne ambicije izvan Ukrajine. Pozvao ih je da se već sada počnu pripremati za rat i „odbace sve iluzije da do njega neće doći”.

Smatra i da će rat u Ukrajini postajati sve više tehnološki. Očekuje veću uporabu robota, automatiziranih sustava i umjetne inteligencije.

„Čak i obično oružje sada dobiva upravljačke sustave temeljene na umjetnoj inteligenciji kako bi se poboljšale njegove mogućnosti”, rekao je.

Takve bi tehnologije mogle produljiti uporabljivost konvencionalnog naoružanja, poput tenkova. Rusija i Ukrajina trenutačno se natječu u razvoju „aktivnih obrambenih sustava” kojima bi zaštitile oklopna vozila, tvrdi Sirski.

Unatoč sve većoj ulozi tehnologije, naglašava da će čovjek i dalje imati ključnu ulogu na bojištu.

„Ljudska će uloga ostati presudna jer će ljudi morati upravljati tim sustavima”, zaključio je.