Masovni prosvjedi, nasilni neredi i sve veći pritisak na vlasti. Što se događa diljem kontinenta?

Francuska: Više od pola milijuna prosvjednika i 2400 uhićenih

Prosvjedi u Francuskoj počeli su krajem rujna među srednjoškolcima nezadovoljnima nedostatkom nastavnika i lošim uvjetima u obrazovnom sustavu. Ubrzo su im se pridružili sindikati i građani pogođeni rastom troškova života, osobito cijena goriva.

Tijekom vikenda na ulice je izašlo više od pola milijuna ljudi, prema podacima vlasti. Iako su mnogi prosvjedovali mirno, u više gradova izbili su neredi, pljačke i požari. Uhićeno je najmanje 2400 ljudi, a među oštećenim javnim zgradama je i gradska vijećnica u Limogesu.

Predsjednik Emmanuel Macron osudio je nasilje, ali i priznao propuste sigurnosnih službi. Ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez ponudio je ostavku, no Macron ju je odbio i od njega zatražio nove operativne mjere za uspostavu reda.

Francuska vlada istodobno je najavila angažiranje 3000 dodatnih zamjenskih nastavnika i odustala od planiranog povećanja dijela sveučilišnih pristojbi. No prosvjedi su otvorili mnogo šire pitanje povjerenja u francuske institucije, samo nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora.

Italija i Belgija: Prosvjedi prerasli u sukobe s policijom

Nasilni sukobi izbili su i u Italiji. Prosvjed protiv rasta troškova života i ratova u Milanu započeo je mirno, ali završio sukobima s policijom, zapaljenim barikadama i razbijenim izlozima.

Tijekom dva dana, prema izvještajima talijanskih medija koje prenosi Euronews, uhićeno je više od 200 ljudi. Demonstracije su održane i u drugim gradovima, uključujući Bolognu.

Premijerka Giorgia Meloni osudila je nasilje, dok je milanski gradonačelnik Giuseppe Sala poručio da su razlozi prosvjeda razumljivi, ali da napadi na policiju i uništavanje imovine nisu opravdani.

U Belgiji su prosvjedi održani u Bruxellesu i Liègeu. Studenti se protive povećanju troškova obrazovanja, dok je šire nezadovoljstvo povezano s rastom životnih troškova. Tijekom sukoba policija je upotrijebila suzavac i vodene topove.

Španjolska i Portugal: Stambena kriza izvodi građane na ulice

U Španjolskoj i Portugalu u središtu nezadovoljstva nalazi se stambena kriza.

U Španjolskoj su najamnine u posljednjih deset godina porasle za oko 80 posto, a cijene nekretnina za više od 60 posto. Prosječna mjesečna najamnina dosegnula je 1176 eura, gotovo koliko iznosi prosječna plaća mladih mlađih od 30 godina.

Jedan od simbola prosvjeda postala je 87-godišnja Maricarmen Abascal. Nakon što je investicijski fond preuzeo zgradu u kojoj je živjela više od sedam desetljeća, najamnina joj je povećana za čak 230 posto. Uslijedila je deložacija, a dva tjedna poslije Abascal je preminula nakon hospitalizacije.

Njezin slučaj postao je simbol stambene krize. Prosvjednici zahtijevaju ograničavanje najamnina, zaustavljanje deložacija i zabranu investicijskim fondovima da kupuju stambene nekretnine.

Premijer Pedro Sánchez pokušao je progurati hitne mjere zaštite stanara, no parlament ih je odbacio. Nakon toga raspisao je prijevremene izbore za 29. studenoga.

U susjednom Portugalu cijene stanova između 2015. i 2024. porasle su za čak 124 posto. Tijekom vikenda tisuće ljudi prosvjedovale su u Lisabonu zbog nedostupnog stanovanja, niskih plaća i rasta cijena. U središtu grada postavljen je i prosvjedni kamp sa šatorima.

Albanija: Prosvjednici traže ostavku premijera Edija Rame

U Albaniji su prosvjedi prerasli u otvoreni politički sukob s vlašću. Nezadovoljstvo je još tijekom ljeta potaknuo kontroverzni luksuzni turistički projekt povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, a prosvjedi su se proširili na pitanja korupcije, nezaposlenosti i stanja u obrazovanju.

Prosvjedima su se pridružili srednjoškolci i studenti, a demonstranti traže ostavku premijera Edija Rame.

U Tirani su danima trajali sukobi s policijom, uz uporabu suzavca, vodenih topova i zapaljivih sredstava. Prema policijskim podacima objavljenima tijekom petog dana nereda, uhićeno je 167 osoba, a ozlijeđena su 132 policajca. Sedmorica policajaca suspendirana su zbog sumnje na prekoračenje ovlasti.

Rama odbija odstupiti, optužujući političke protivnike za poticanje nasilja.

Cijene hrane u Europskoj uniji porasle za 34 posto u pet godina

Iako su povodi prosvjeda različiti, iza mnogih stoji isto pitanje: koliko si građani danas mogu priuštiti?

Prema podacima Eurostata koje prenosi Euronews, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Europskoj uniji u pet godina porasle su za 34 posto. U Španjolskoj je količina hrane koju je moguće kupiti jednom bruto minimalnom plaćom pala za pet posto, a u Francuskoj za četiri posto.

Usporavanje inflacije pritom ne znači i povratak cijena na stare razine. Hrana, energija i stanovanje ostaju velik teret za kućanstva, osobito za mlade i građane s nižim primanjima.

Mogu li europske vlade odgovoriti na rastuće nezadovoljstvo?

Šest država, različiti povodi i zahtjevi. Od obrazovanja i životnog standarda u Francuskoj, preko rasta cijena u Italiji i Belgiji, do stambene krize u Španjolskoj i Portugalu te zahtjeva za političkom odgovornošću u Albaniji.

Dok nezadovoljstvo građana raste, a prosvjedi u pojedinim državama prerastaju u nasilne nerede, otvara se i pitanje njihovih širih političkih posljedica.

U Europi već suočenoj s ekonomskim pritiscima, sigurnosnim izazovima i rastućim društvenim podjelama, takvi događaji dodatno stavljaju na kušnju stabilnost institucija i povjerenje građana.

Iako nije riječ o jedinstvenom europskom prosvjednom pokretu, mnogima su zajednički ekonomski pritisci, nezadovoljstvo vlastima i neizvjesnost oko budućnosti.

Ključno pitanje ostaje mogu li europske vlade odgovoriti na uzroke nezadovoljstva prije nego što se društvene napetosti dodatno prodube i postanu prostor za političku instrumentalizaciju unutarnjih ili vanjskih aktera.