Svjetsko prvenstvo će srušiti sve rekorde – i isprazniti džepove navijača

Svjetsko nogometno prvenstvo, koje počinje u četvrtak, prema procjenama krovne organizacije FIFA-e srušit će rekorde po prihodima i novčanim nagradama. Istodobno, mnoge navijače „najljepše igre na svijetu” ljute visoke cijene ulaznica za utakmice koje će se igrati u 16 gradova diljem Sjeverne Amerike, piše Forbes.

FIFA za četverogodišnje razdoblje (2023.–2026.), čiji će vrhunac biti ovogodišnji Mundijal, planira ostvariti 13 milijardi dolara prihoda. To je znatno više od 7,6 milijardi dolara ostvarenih u četverogodišnjem ciklusu prethodnog Svjetskog prvenstva u Kataru, što predstavlja rast od 70 posto.

Od tih 13 milijardi dolara najveći dio – oko 8,9 milijardi – FIFA očekuje od organizacije Svjetskog prvenstva koje će se održati u SAD-u, Kanadi i Meksiku. To je također znatno više od 5,7 milijardi dolara koje je organizacija ostvarila tijekom prvenstva 2022. godine, kao i više od posljednjih Olimpijskih igara u Parizu 2024., koje su donijele oko 4,5 milijardi eura (5,2 milijarde dolara) prihoda.

Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino ovogodišnji je turnir opisao kao „najveći događaj koji je čovječanstvo ikada vidjelo”, što je prilično bombastična izjava. No turnir je zaista na dobrom putu da postane najprofitabilniji sportski događaj u povijesti. Tome pridonose brojni čimbenici – od dinamičkog određivanja cijena ulaznica i povećanja broja reprezentacija i utakmica do sve većeg interesa za nogomet u SAD-u, gdje taj sport tradicionalno nije bio u prvom planu.

Upravo je Svjetsko prvenstvo 1994. u SAD-u stvorilo temelje za nastanak lige Major League Soccer (MLS), koja danas vrijedi više od 20 milijardi dolara, a u kojoj igra i jedan od najvećih nogometaša svih vremena, Lionel Messi.

Prava za prijenos utakmica

Najveći dio gotovo devet milijardi dolara prihoda trebao bi doći od televizijskih prava, od kojih FIFA očekuje 3,9 milijardi dolara. Glavni razlog je povećanje broja reprezentacija s dosadašnje 32 na 48, čime će broj utakmica porasti sa 64 na 104.

Više utakmica znači i više novca od televizijskih prijenosa – u Kataru je FIFA od TV prava zaradila 3,4 milijarde dolara.

Kako piše Guardian, novost ovog četverogodišnjeg ciklusa jest zasebna prodaja prava za prijenose ženskog Svjetskog prvenstva, kao i monetizacija društvenih mreža. FIFA, naime, prodaje i prava za prijenos prvih deset minuta utakmica uživo putem platformi poput YouTubea i TikToka.

Gledanje utakmica iz dnevnog boravka ili lokalnog kafića moglo bi biti još češće nego prije, budući da mnoge navijače od odlaska na prvenstvo odvraćaju visoke cijene ulaznica, ali i ostali troškovi poput smještaja, letova, prijevoza do stadiona i parkiranja.

Dinamične i paprene cijene

Drugi najveći izvor prihoda bit će prodaja ulaznica i ugostiteljskih usluga, od čega FIFA očekuje oko tri milijarde dolara. To predstavlja najveći rast u odnosu na katarski turnir, kada je ta stavka iznosila nešto manje od milijardu dolara.

Rastu prihoda pridonosi veći broj utakmica, ali i praksa dinamičkog određivanja cijena (dynamic pricing), pri kojoj algoritmi prilagođavaju cijene ovisno o ponudi i potražnji. Ovo je prvo Svjetsko prvenstvo koje koristi takav model.

Budući da se cijene stalno prilagođavaju, teško je izračunati prosječnu cijenu ulaznice. No one su svakako znatno više nego u Kataru, gdje su domaći navijači za utakmice grupne faze plaćali svega 10 dolara, a strani posjetitelji između 70 i 220 dolara.

Mnogi navijači ove su godine za utakmice svojih reprezentacija platili nekoliko tisuća dolara.

Za finale na stadionu MetLife u New Jerseyju ulaznice se u redovnoj prodaji i preprodaji kreću oko 11 tisuća dolara, dok mjesta u prvim redovima dosežu i 33 tisuće dolara. Čak je i američki predsjednik Donald Trump izjavio da ne bi platio takve iznose.

FIFA se pokušava distancirati od pojma „dinamičkog određivanja cijena” te svoj sustav naziva „varijabilnim određivanjem cijena”. Razlika je u tome što se cijene ne mijenjaju u stvarnom vremenu, nego nakon svakog prodajnog kruga na temelju prethodne potražnje.

Organizacija također nije objavila jasnu strukturu cijena, a njujorški tužitelji već istražuju FIFA-u zbog mogućeg umjetnog napuhavanja cijena i obmanjivanja kupaca.

Kao odgovor na nezadovoljstvo navijača FIFA je prošlog prosinca dio ulaznica za najvjernije navijače ponudila po cijeni od 60 dolara, no riječ je o vrlo malom udjelu ukupnog broja ulaznica.

Rasprodane utakmice ili prazne tribine?

FIFA pokušava ograničiti preprodavače ulaznica tako što je uspostavila vlastitu platformu za preprodaju, na kojoj su se pojavile čak i ulaznice vrijedne nekoliko milijuna dolara. FIFA pritom uzima proviziju i od prodavatelja i od kupca.

Prema pisanju Financial Timesa, samo nekoliko dana prije početka prvenstva na FIFA-inoj platformi bilo je dostupno oko 180 tisuća ulaznica za utakmice grupne faze, što sugerira da je velik broj ulaznica kupljen špekulativno.

To bi moglo dovesti do praznih tribina ili do naglog pada cijena kako se približava termin utakmica.

BBC navodi da su do prošlog tjedna na službenoj stranici za prodaju još uvijek bile dostupne ulaznice za brojne utakmice, uključujući i one reprezentacija domaćina. Od devet utakmica koje u grupnoj fazi igraju SAD, Kanada i Meksiko, službeno su bile rasprodane samo dvije.

Ipak, Gianni Infantino još je u veljači tvrdio da su sve utakmice rasprodane, osim manjeg broja ulaznica koje FIFA čuva za prodaju u posljednjem trenutku.

Interes sponzora

FIFA očekuje rekordan prihod i od sponzora. Samo tijekom ove godine od sponzorstava planira uprihoditi 1,8 milijardi dolara – koliko je ostvarila tijekom cijelog četverogodišnjeg ciklusa prije prvenstva u Kataru.

U četiri godine FIFA očekuje ukupno 2,8 milijardi dolara od sponzora.

Najvišu razinu sponzora čine takozvani FIFA Partneri, koji ulažu više od 150 milijuna dolara tijekom četiri godine i zauzvrat dobivaju globalna prava za sve FIFA-ine događaje.

Na ovogodišnjem prvenstvu među njima su Coca-Cola, Adidas, Hyundai-Kia, Qatar Airways i Visa, a prvi put pridružuju im se saudijski naftni div Aramco i kineski proizvođač elektronike Lenovo.

U drugu kategoriju spadaju sponzori samog Svjetskog prvenstva, koji ulažu između 80 i 100 milijuna dolara. Tu su Bank of America, AB InBev (vlasnik Budweisera), McDonald's i Hisense.

Treću kategoriju čine regionalni partneri koji ulažu između 35 i 50 milijuna dolara. Među njima su Airbnb, American Airlines, DoorDash i Diageo, vlasnik brenda Guinness.

FIFA očekuje dodatnih 100 milijuna dolara od licenciranja te još 100 milijuna iz ostalih izvora.

Rekordan fond nagrada

Za organizaciju turnira FIFA će potrošiti 3,8 milijardi dolara. U taj iznos uključen je i rekordni nagradni fond za reprezentacije od 727 milijuna dolara, znatno više od 440 milijuna koliko je iznosio u Kataru.

Pobjednička reprezentacija dobit će 50 milijuna dolara, u odnosu na 42 milijuna koje je 2022. osvojila Argentina.

Svaka reprezentacija koja sudjeluje na turniru dobit će najmanje 10,5 milijuna dolara.

Novac ostvaren tijekom posljednje četiri godine bit će uložen u sljedeći četverogodišnji ciklus, za koji je FIFA već povećala proračun na 14 milijardi dolara.

Oko 13 posto prihoda odlazi na administrativne troškove, uključujući plaće zaposlenika. Preostalih 87 posto FIFA ulaže natrag u nogomet.

Najveći dio, oko 8,2 milijarde dolara, namijenjen je organizaciji budućih svjetskih prvenstava za muškarce i žene. Preostalih 2,7 milijardi dolara raspodjeljuje se među 211 nacionalnih nogometnih saveza kroz razvojne programe.

Upravo su ta sredstva u prošlosti često bila povezana s korupcijskim aferama unutar FIFA-e. Kritičari tvrde da su ih pojedini dužnosnici zloupotrebljavali, a predsjednici FIFA-e koristili za osiguravanje političke podrške pri reizboru. Infantino, koji vodi organizaciju od 2016., sa svakim je novim mandatom povećavao opseg tih razvojnih fondova.

Rizična računica

Međutim, ne profitiraju svi od prvenstva onoliko koliko očekuju. Američki iznajmljivači smještaja već izražavaju razočaranje razinom rezervacija, koja nije ni na prošlogodišnjoj razini.

Razlozi uključuju visoke cijene ulaznica, prijevoza i smještaja, veliku udaljenost između gradova domaćina te političku situaciju u SAD-u, uključujući pojačane imigracijske kontrole i složene vizne procedure za navijače iz pojedinih zemalja.

Od 16 gradova domaćina čak 11 nalazi se u SAD-u.

Neizvjestan je i financijski učinak za gradove domaćine, koji moraju snositi troškove sigurnosti, prijevoza i organizacije navijačkih zona. Savezna vlada u Washingtonu izdvojila je više od 600 milijuna dolara pomoći za sigurnosne mjere, dok su neka mjesta troškove pokušala pokriti povećanjem cijena javnog prijevoza prema stadionima.

Iako gradovi poput New Yorka očekuju više od tri milijarde dolara prihoda, a Los Angeles oko milijardu, postoji rizik da se ta očekivanja neće ostvariti ako posjećenost bude manja od planirane.

Povijest također ne ide u prilog optimističnim prognozama: zemlje domaćini Svjetskih prvenstava uglavnom su bilježile financijske gubitke, a jedina značajnija iznimka posljednjih godina bila je Rusija 2018. godine.