Kovačević: Kina želi o sebi izgraditi predodžbu dobroćudne velesile

"To je potvrda važnosti Kine u sustavu međunarodnih odnosa", kaže Božo Kovačević, komentirajući činjenicu da je Xi Jinping u Pekingu u roku od nekoliko dana primio predsjednike SAD-a i Ruske Federacije, Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Kina kao glavni američki konkurent

"Treba istaknuti da je tako mali razmak između Trumpovog i Putinovog posjeta posljedica činjenice da je Trumpov posjet bio odgođen zbog rata protiv Irana pa ispada da Kina kao na traci prima predsjednike. Ali to se zapravo i događa, kineski predsjednik gotovo svaki drugi dan ima nekog gosta. Primjerice, između 24. i 28. svibnja, u Kini će biti predsjednik Republike Srbije, Aleksandar Vučić", kaže Kovačević.

Dodaje kako je SAD pokazao nervozu tijekom posjeta, ali da je, što je manje uobičajeno, to napravila i Kina.

"Kina je sa stajališta SAD-a glavni suparnik. Taj Trumpov posjet bio je obilježen povećanom nervozom na obje strane, ali na američkoj strani ta nervoza bila je veća. I Kina je, što nije uobičajeno, iskazala nervozu. Xijevim riječima, pitanje Tajvana je crvena linija koja ne smije biti prekoračena i ako bude ugrožena ta politika to može izazvati neprijateljstvo između Kine i SAD-a. Dosad tako oštre poruke nisu stizale s kineske strane.

"S druge strane, Amerika je nervozna, jer američke političke elite ne mogu zamisliti svijet u kojemu SAD ne bi bio u svemu prvi. A Kina smireno poručuje Amerikancima da se pomire na to da će ih kad tad stići, to se može dogoditi milom ili silom. I vama i nama je bolje da to bude milom", kaže Kovačević, prognozirajući kinesku dugoročnu perspektivu.

Kina inzistira na poštivanju Povelje UN-a

Kovačević dodaje kako Kina nije u potpunosti neutralna u globalnim ratovima poput onih u Ukrajini i Iranu, ali da se nastoji ponašati u skladu s međunarodnim pravom.

"Kina nije sasvim neutralna, ali se nastoji ponašati tako da ne bude izravno uključena ni u jedan sukob koji se ne tiče izravno Kine. Kina inzistira na multilateralizmu, na poštivanju Povelje UN-a, suvereniteta i međusobnom uvažavanju svih država, neovisno o njihovim političkim sustavima.

S druge strane, očit je kontrast s vanjskom politikom Sjedinjenih Država.

"Amerika se ponaša drugačije. Ona pokušava nametnuti svoj politički drugima i nametnuti svim drugima da se ponaša onako kako SAD od njih očekuje. Kina, budući da je zasad još uvijek drugi igrač, nastoji pribaviti simpatije što je većeg broja država i pokazati se kao pouzdan partner, što danas nije teško u kontrastu sa SAD-om, koji je izrazito nepouzdan partner, s obzirom na labilno psihičko stanje svog predsjednika", kaže Kovačević.

Kina - dobroćudna velesila

Dodaje kako Kina sebe nudi kao alternativu američkom vojnom imperijalizmu, što nailazi na sve više simpatije u međunarodnoj zajednici.

"Kina želi o sebi izgraditi predodžbu dobroćudne velesile koja je spremna poštivati multilateralne aranžmane i koja se sa svim odnosi s uvažavanjem, neovisno o, kako Kinezi kažu, civilizacijskim razlikama iz kojih izlaze razlike u političkim uređenjima."

"To je poruka koja se daleko više dopada većini država u svijetu nego poruka iz SAD-a, koja glasi: Bit će onako kako mi hoćemo, ako ne pristajete, mi ćemo vas bombardirati."

Kovačević smatra kako je Putinov posjet Pekingu bio važan za Rusiju, ali, za razliku od Trumpovog, ne za globalni odnos snaga.

"Teško je odgovoriti na pitanje hoće li Putinov posjet biti uspješniji od Trumpovog. Mi još ne znamo je li Trumpov posjet bio uspješan ili ne. Pogledate li priopćenja jedne i druge strane, ono što je jednoj strani važno navedeno je, a ono što je drugoj važno, nije, i obrnuto."

Rusija je juniorski partner

"Rekao bih da je za svijet važnije da Trump i Xi razgovaraju, dok postoji tako intenzivna komunikacija, vjerojatnost izbijanja izravne konfrontacije smanjena je. Putinov posjet za svijet je manje važan od Trumpovog, ali je važniji za Rusiju, koja ovisi o Kini i koja je mlađi partner u toj suradnji. Rusija u Kinu pretežito izvozi energente i proizvode s nižom dodatnom vrijednošću, dok Kina izvozi finalne proizvode visoke tehnologije."

Rusija je, kako dodaje, ipak juniorski partner u tom odnosu.

"Rusija zbog toga inzistira da se razvija i nuklearna suradnja između Rusije i Kine, te da surađuju u svemirskom programu, gdje Rusija ima puno bogatije iskustvo. Ali u osnovi, Rusija je ovisna o izvozu energenata u Kinu."

Rusija, kao i Kina, već neko vrijeme inzistira na multipolarnosti i odbacuje ideju američke hegemonije. Međutim, i dalje je jasno kako su Kina i SAD dvije svjetske velesile, kaže Kovačevič.

Multipolaran svijet

"Jedan od dokumenata koji će potpisati Xi i Putin je deklaracija o multipolarnom karakteru suvremenog svijeta. To je ruska inicijativa, Rusija negdje od 2000. godine inzistira da svijet ne može biti pod hegemonijom jedne države. S tim se i Kina slaže, ali on nije rekao da je Putinov posjet Kini jednako važan kao i Trumpov. On je rekao da o odnosima Kine i Amerike ovisi cijeli svijet, da je to najvažniji odnos na svijetu. Odnos Kine i Rusije ipak je sekundaran."

"Ali ustupak ruskoj strani pristanak je da se potpiše ta deklaracija, a to potvrđuju Šangajska organizacija za suradnju, BRICS i još neke druge asocijacije u kojoj sudjeluju Kina i Rusija. Predsjednik Trump spomenuo je G2, skupinu Kine i SAD-a, u okviru koje bi on rješavao pitanja koja su važnija nego pitanja koja rješava G7", dodaje.

Što se tiče SAD-a, Kovačević iznosi kako njegova vanjska politika ozbiljno shvaća odnose samo prema dvije države.

"Jasno je da Amerika ozbiljno shvaća samo odnos prema Kini i Izraelu. Sve ostalo im je sekundarno. Kina izričito naglašava ravnopravni tretman svih država i mislim da time pribavlja simpatije mnogih država u sustavu međunarodnih odnosa."

"Unutar američkih političkih elita ne postoji suglasnost u tom pogledu", kaže Kovačević, komentirajući pitanje kako će SAD reagirati na gubitak svoje pozicije neprikosnovenog svjetskog vojnog i ekonomskog hegemona.

"Trump saveznicima tretira samo one koje ga bespogovorno slušaju, on razvrgava tradicionalna savezništva i ignorira multilateralne dogovore. Time je ostavio prostor drugim državama koje jesu ili žele biti velesile da na tom položaju zamijene SAD. Mnogi u Americi smatraju da je to dalekosežna strateška pogreška, jer je snaga SAD-a djelomično proizlazila i iz funkcioniranja tih savezništava."

Kina naglašava privrženost UN-u, za razliku od SAD-a

I u tom aspektu, navodi Kovačević, jasno se vidi kontrast između kineskog i američkog pristupa.

"Dok Trump to sve svodi na transakcijsku politiku. Mi jamčimo sigurnost, to košta, nećemo više financirati NATO, vi ćete financirati nas. Takvo ignoriranje različitih dimenzija savezništva glavno je obilježje Trumpovog mandata. Zbog toga Kina naglašava svoju privrženost UN-u i multilateralnim aranžmanima."

"Ali Kina je istovremeno svjesna da je glavna suparnica SAD-a te da se, htjela to Kina ili ne, formira novi bipolarni svijet: SAD s jedne, Kina s druge strane. U tom kontekstu će vrlo vjerojatno u skoroj budućnosti na dnevnom redu biti pitanja kontrole nuklearnog naoružanja. Kina zasad nije dio tog sporazumijevanja o kontroli nuklearnog naoružanja, jer je bila sekundarna sila u vrijeme Hladnog rata, kad su ti sporazumi uspostavljeni. Sada je Kina primarna sila", kaže.

"Pretpostavljam da će se dio onoga što smo vidjeli u Hladnom ratu ponoviti u odnosima Kine i SAD-a, a u tom kontekstu će Rusija biti frustrirana jer neće više biti primarna sila", zaključuje Božo Kovačević.