Sociolog o Plenkovićevoj usporedbi prosvjeda zbog otpada s onima u Srbiji: Zatečen sam tom izjavom

Krolo je upitan kakav građanski revolt očekuje s obzirom na trenutak u kojem se Hrvatska nalazi i predviđanja da bi sutrašnji prosvjed mogao biti jedan od najvećih u posljednjih 30 godina.

"Ako su ta predviđenja točna, onda jest riječ o jednom od masovnih prosvjeda koji je krenuo", rekao je Krolo.

Istaknuo je da je kod takvog prosvjeda posebno važno mobilizirati građane izvan klasičnih identitetskih i političkih podjela.

'To nije pitanje ni lijevih, ni desnih, već sviju'

Prema njegovim riječima, riječ je prije svega o temeljnim i egzistencijalnim životnim pitanjima. Ako građani nemaju zdravo pitku vodu ili im zdravlje ovisi o tome kako lokalne i državne institucije obavljaju svoj posao, takva pitanja, smatra, nadilaze političke podjele.

"To onda nije pitanje ni lijevih, ni desnih, ni centralnih, nego jednostavno kad su ti te temeljni elementi narušeni, onda to zahvati sve", rekao je Krolo.

Dodao je da u takvoj situaciji treba razumjeti zabrinute građane, ne samo one koji žive u Gospiću nego i građane diljem Hrvatske koji strahuju da institucije ne rade ono što bi trebale.

"Stvarno treba razumjeti građane koji su zabrinutii, treba razumjeti građane ne samo koji žive tamo, nego građane, znači cijelu Hrvatsku, koji se boje da jednostavno institucije ne rade ono što bi trebale raditi", govori sociolog.

Nada se da će se poruka prosvjeda prenijeti i na one koji odlučuju o tim pitanjima.

'Nepovjerenje u institucije postoji, ali pitanje je hoće li se pretvoriti u akciju'

Krolo je upitan jesmo li došli do točke pucanja kada je riječ o povjerenju građana u institucije. Kazao je da bi za takav zaključak ipak trebalo pogledati aktualna istraživanja i podatke o povjerenju.

"Za takvu vrstu zaključka trebao bih pogledati što kažu recentna istraživanja, što kažu podaci po pitanju povjerenja", rekao je.

Istaknuo je da povjerenje u institucije u hrvatskom društvu, koliko se sjeća, nije pretjerano visoko, osobito kada je riječ o institucijama koje bi trebale voditi računa o ovakvim pitanjima.

Upozorio je i na raskorak između visoke razine rezigniranosti i nepovjerenja u institucije te spremnosti građana da se organiziraju i svoje nezadovoljstvo pretvore u društvenu ili građansku akciju.

Krolo se, kako je rekao, nada da se iz aktualne situacije može razviti svojevrsni građanski kapital.

"Ja se, isto tako, nadam da iz ovoga se stvara neka vrsta, nastojim biti malo optimističan, neka vrsta tog građanskog kapitala koji će, jednostavno, prepoznati da nije samo sad stvar ovoga, nego i cijelog niza drugih nekakvih procesa u društvu u kojima trebaju temeljite promjene", komentirao je.

Dodao je da se to odnosi i na obrazovanje, zdravstvo te neka temeljna ekonomska pitanja. Kada takvi elementi počnu ozbiljno zakazivati, smatra, manje je važno iz koje regije netko dolazi, kojeg je svjetonazora ili kojoj političkoj opciji pripada.

Kako bi se problemi koje građani prepoznaju pretvorili u konkretnu akciju i posljedice za one koji donose odluke, smatra da treba nastaviti inzistirati na tim temama te dodatno osnaživati političku i građansku pismenost.

"Treba onda dalje inzistirati, graditi na tome i treba raditi na tome da se i ta politička i građanska pismenost u Hrvatskoj suviše više osnažuje, da ne ostaje ovako na nekim sporadičnim trenutcima ili da se ne mora čekati ono što se kaže 5 do 12 da bi se krenulo u neki oblik građanskog revolta", rekao je Krolo.

'Za prave promjene prosvjed mora ostaviti trag'

Krolo je upitan što bi se moglo smatrati uspjehom sutrašnjeg prosvjeda – broj ljudi koji će se okupiti od Glavnog kolodvora do Trga bana Josipa Jelačića ili ono što će institucije napraviti nakon prosvjeda.

Kazao je da bi velik broj okupljenih svakako bio važan zbog dugoročne slike jer bi pokazao da prosvjed kao oblik izražavanja građanskog nezadovoljstva može postati svojevrsna društvena rutina.

"Važno je da na neki način rutiniziramo da je određeni oblik izražavanja građanskog nezadovoljstva, neposluha, ako hoćete, protesta, da to pretvorimo u svakodnevnu nekakvu rutinu", kazao je Krolo.

Smatra da bi masovni prosvjed zbog toga mogao ostaviti dugoročan trag u hrvatskom društvu.

Međutim, za stvarne promjene potrebno je, kaže, da se ono što se pokrene prosvjedom prenese na mjesta na kojima se donose odluke.

"Za prave promjene potrebno je iz tog prosvjeda da se nešto pretvori, odnosno da se promijeni u smislu tamo gdje je bitno. To su znači ono što se isto kaže kolokvijalno strukture moći, odnosno tamo gdje se donose odluke", rekao je Krolo.

Pritom je naveo primjere iz susjedstva u kojima su građani kontinuirano izlazili na ulice, ali veliki prosvjedi sami po sebi nisu automatski doveli do promjena tamo gdje je to najvažnije.

Zbog toga je, istaknuo je, važna ustrajnost jer politička kultura često računa na to da će se određena tema s vremenom zaboraviti i da će je potisnuti neki novi problem.

"Тако da je tu važno da inicijative i cijeli taj građanski odgoj koji se stvara, da ostane povezan, da ostane umrežen, da ostaje dalje egzistirati u javnom prostoru, upozoravati kako ne bi ta priča jednostavno nestala s naslovnica ili ovako iz medijskih priloga recimo za nekoliko dana ili tjedana", rekao je Krolo.

O Plenkovićevoj izjavi

Krolo je upitan i o izjavi premijera Andreja Plenkovića, koji je sutrašnji prosvjed usporedio s prosvjedima koji su uslijedili nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu u Srbiji.

Krolo je kazao da ga je takva izjava iznenadila jer se njome, prema njegovu mišljenju, povlači paralela s političkom kulturom od koje se hrvatska Vlada i hrvatska politika nastoje distancirati.

"Mislim, moram biti znači malo zatečen tom izjavom jer ono de facto povlačite paralelu sa političkom strukturnim političkom kulturom od koje se hrvatska vlada i, mislim, hrvatska politika nastoji maksimalno distancirati", govori sociolog.

Podsjetio je da se u Hrvatskoj često ističe kako su institucije drugačije i kako funkcioniraju.

"Cijelo vrijeme se govori mi smo drugačiji od onoga što možemo vidjeti u neposrednom susjedstvu", rekao je Krolo.

'Takav način komunikacije može dodatno mobilizirati građane'

Smatra da takav način komunikacije može dodatno mobilizirati građane, ali se nada da će politički žargon koji se trenutno koristi oko prosvjeda ipak splasnuti.

Posebno je upozorio na mogućnost da se nezadovoljne građane etiketira i diskvalificira terminologijom koja potiče mržnju i isključivost.

"To kratkoročno pomaže možda ovima koji se nalaze na poziciji moćnije, ali dugoročno nekako kontaminira društvo na malo drugačiji način nego što radi cijeli ovaj otpad koji se odlaže u Hrvatskoj", rekao je Krolo.

Koriste li političke stranke temu Gospića za svoje političke poene?

Krolo je na kraju upitan i o mogućnosti da političke stranke iskoriste temu Gospića za vlastite političke poene, budući da je oporba pozvala građane na sutrašnji prosvjed.

Kazao je da samo postojanje političkog interesa nije problem ako političke stranke istodobno nude odgovorniju politiku prema građanima.

"Nije problem političkih interesa i skupljati poene na ovome ako je vama u političkom programu da imate odgovorniju politiku prema svojim građanima ne samo po pitanju odlaganja i otpada nego prema tome kako državne institucije se odnose prema svojim građanima", kaže sociolog.

Dodao je da postoje stranke s različitih dijelova političkog spektra koje inzistiraju na tim temama. Problem nastaje, smatra, kada se tema koristi oportunistički, odnosno kada netko pokušava prikupiti glasove, a nakon dolaska u poziciju da nešto promijeni odustane od ranijih stavova.

"Problem je ako vi recimo iskorištavate taj dio onako što bi se reklo oportuno. Vidite neku temu na kojem vi možete ono što se kaže ušičariti nešto glasova, ali sutra ako dođete u poziciju da nešto mijenjate onda se pravite kao da recimo niste sudjelovali u cijeloj priči. To je recimo jedini problem", rekao je Krolo.

Kao legitimno političko djelovanje naveo je situaciju u kojoj neka politička opcija građanima jasno kaže da će, ako dobije njihovo povjerenje, promijeniti način postupanja s otpadom, osigurati transparentnost i omogućiti da službe rade svoj posao.

"Ali govoriti, 'slušajte, mi smo politička opcija, ako nama date sutra glas, mi ćemo mijenjati ovo, znači neće se više dešavati da ulaze kamioni, otpad bez ikakve inspekcijske provjere, vodit će se računa, onda je sve transparentno, da rade službe kako bi trebale raditi...'. Ne može drukčije doći do promjene", smatra Krolo.

Dodao je da se promjene mogu dogoditi i ako oni koji trenutno donose odluke u međuvremenu odgovore na zahtjeve građana i različitih političkih aktera.

Stvaranje podjela na temelju identitetskih pitanja

Krolo je rekao da u ovom trenutku ne vidi instrumentalizaciju teme u onoj mjeri u kojoj na njoj, prema njegovu mišljenju, inzistiraju Vlada, vladajuća stranka i vladajuća koalicija.

"Ja u ovom trenutku stvarno ne vidim to u toj mjeri koliko, recimo, Vlada ili vladajuća stranka inzistira na tome", rekao je Krolo.

Istodobno je upozorio na pokušaje radikalizacije cijele priče i stvaranja podjela na temelju identitetskih pitanja.

"Imamo ovaj dio gdje se pokušava radikalizirati cijela ta priča, stvoriti nekakva podjela po tim identitetskim elementima koji isključivo odgovara upravo onima koji ne žele da se recimo potegne pitanje odgovornosti ili da se napravi nužna promjena da se takve stvari više ne dešavaju", rekao je Krolo.