Zamjenik šefa Fonda: Najzahtjevnija faza sanacije otpada u Gospiću tek slijedi

Na području bivšeg PPK Velebit u Gospiću završeno je privremeno prekrivanje oko 33.000 tona zakopanog otpada. Zaštitna geomembrana postavljena je na površini od približno 20.000 četvornih metara kako bi se spriječilo prodiranje oborinskih voda kroz otpad u tlo i podzemlje.

S lokacije je ujedno uklonjeno više od 300 tona neopasnog otpada iz velikih vreća, koji je prevezen u hrvatske cementare Nexe i Holcim.

Za uklanjanje preostalih količina otpada slijede novi postupci nabave. Fond je pokrenuo žurni pregovarački postupak za zbrinjavanje oko 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima, procijenjene vrijednosti 7,5 milijuna eura.

Za konačnu sanaciju zakopanog otpada priprema se zaseban postupak, a riječ je o financijski i tehnološki najzahtjevnijem dijelu projekta. Za sanaciju lokacije dosad je osigurano više od 50 milijuna eura.

Prekrivanje otpada završeno, slijedi njegovo uklanjanje

Govoreći o stanju na terenu i dosad poduzetim mjerama, Budiša je rekao da je Fond proveo sve aktivnosti koje je predvidio planom sanacije.

"U potpunosti smo prekrili zakopani otpad na površini od otprilike 20.000 četvornih metara. To je važno kako se oborinske vode ne bi procjeđivale kroz otpad i tako onečišćivale tlo i plitke podzemne vode", rekao je.

U tijeku je postupak za uklanjanje oko 4500 tona opasnog otpada. Predviđeni rok za provedbu radova približno je 12 mjeseci. Ponude su trenutačno u fazi evaluacije, a Budiša je izrazio nadu da će odabrani izvođač posao završiti i prije predviđenog roka.

Osim toga, Fond je u ponedjeljak pokrenuo novi pregovarački postupak za uklanjanje zakopanog otpada. Vrijednost tog postupka iznosi 36 milijuna eura, a pozivi su upućeni dvama domaćim i stranim gospodarskim subjektima. Otvaranje ponuda predviđeno je za 24. studenoga.

"Rok je također 13 mjeseci, uz dva mjeseca da se to završi. Nadamo se da ćemo dobiti gospodarske subjekte koji će sanaciju provesti u planiranom vremenu", kazao je Budiša.

"Problem sa statikom usporio uklanjanje dijela otpada"

Na pitanje Tine Kosor Giljević koji su trenutačno najveći izazovi, s obzirom na to da predstoji najzahtjevniji dio sanacije, Budiša je pojasnio da je s lokacije dosad uklonjeno više od 300 tona neopasnog otpada iz velikih bijelih vreća.

Taj je otpad prevezen u dvije hrvatske cementare, dok je u zatvorenim prostorima preostalo još približno 100 tona koje također treba zbrinuti.

Međutim, njihovo uklanjanje zahtijeva dodatni oprez zbog problema sa statikom objekta. Tijekom pregleda uočene su pukotine i oštećenja konstrukcije, zbog čega je revident predložio način na koji se otpad može sigurno izvući iz prostora.

"Uskoro ćemo početi preostalih 100 tona zbrinjavati u cementarama", najavio je Budiša.

Dodao je kako se očekuje da bi, ako postupak javne nabave bude tekao prema planu, uklanjanje opasnog otpada moglo početi još ove godine, odnosno već tijekom studenoga.

Poseban izazov predstavlja zakopani otpad jer je riječ o mješavini različitih materijala, uključujući opasni i neopasni otpad te zemlju i kamenje. Zbog toga su predviđene dvije mogućnosti njegova uklanjanja.

Prema prvoj, izvođač bi iskopao otpad i odvezao ga s lokacije u postrojenje u kojem bi se zbrinuo, bilo na odlagalištu, u spalionici ili kombinacijom tih metoda.

Druga mogućnost podrazumijeva prethodnu obradu otpada na samoj lokaciji. U tom bi se slučaju razdvojile opasne i neopasne frakcije, kao i zemlja i kamenje, za koje postoji mogućnost da bi se nakon obrade mogli vratiti na lokaciju umjesto da se odvoze na zbrinjavanje.

"Opasni otpad morat će se izvesti iz Hrvatske"

Jedno od pitanja koje najviše zabrinjava stanovnike Gospića jest gdje će završiti opasni otpad i na koji će se način zbrinuti.

Budiša je objasnio da Hrvatska nema odlagalište za opasni otpad, ali ni postrojenje za njegovu obradu, zbog čega će ga biti potrebno izvesti u inozemstvo.

"Mi u Hrvatskoj nemamo odlagalište za opasni otpad, a nemamo ni postrojenje za obradu opasnog otpada, tako da je sasvim izvjesno da će taj otpad ići na izvoz u energane na području Europske unije", rekao je.

"Nije zabilježeno onečišćenje zraka ni vode za ljudsku potrošnju"

Na pitanje postoje li zasad pokazatelji onečišćenja koji bi mogli ugroziti zdravlje stanovnika na tom području, Budiša je odgovorio kako dosadašnja mjerenja nisu pokazala onečišćenje koje bi upućivalo na takvu opasnost. Pritom je naglasio da se stanje okoliša prati i na samoj lokaciji bivšeg PPK Velebit i u njezinoj široj okolici.

"Sreća u nesreći je da nije došlo do onečišćenja okoliša i ugrožavanja zdravlja stanovnika na tom području, i to ne samo na području PPK Velebita nego i šire", rekao je.

Objasnio je da se redovito prati kvaliteta zraka te da dosadašnja mjerenja nisu pokazala prekoračenja graničnih vrijednosti. Praćenje je trajalo do veljače, a nastavljeno je i tijekom aktivnosti na prekrivanju otpada.

Dodao je da Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) redovito izvještava o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju te da ni u jednom od dosad analiziranih uzoraka nije utvrđeno onečišćenje.

Ipak, u plitkom podzemlju zabilježene su povećane koncentracije teških metala i PFAS spojeva.

"Ono što je uočeno jest povećana koncentracija teških metala ili PFAS spojeva u plitkom podzemlju, koje nije povezano s vodonosnicima iz kojih dolazi voda za ljudsku potrošnju", pojasnio je.

"Na krškom terenu ne možete biti sigurni hoće li onečišćenje prodrijeti kroz neku pukotinu"

Stanovnike posebno zabrinjava činjenica da je riječ o krškom području, zbog čega postoji strah da bi onečišćujuće tvari kroz pukotine u tlu mogle dospjeti do podzemnih voda i ponornica.

Na pitanje može li se sa sigurnošću tvrditi da je voda koju stanovnici koriste sigurna, Budiša je upozorio na specifičnosti krškog terena.

"Geolozi i hidrogeolozi kažu da, kada je u pitanju krški teren, ne možete biti sigurni hoće li onečišćenje kroz neku pukotinu doći", rekao je.

Upravo zato, istaknuo je, važno je smanjiti rizik od onečišćenja i ubrzati sanaciju. Fond je, prema njegovim riječima, poduzeo mjere kojima se sprječava prodiranje oborinskih voda kroz zakopani otpad, čime se smanjuje mogućnost daljnjeg onečišćenja podzemlja.

"Poduzeli smo mjere da zaštitimo prodor oborinske vode kroz zakopani otpad i to smatramo u ovom trenutku dovoljnim da ne bi smjelo doći do prodora u vodu za ljudsku potrošnju", kazao je.

Zaključno je poručio da u Fondu razumiju zabrinutost stanovnika te da nastoje ubrzati sve dijelove procesa, od javne nabave do tehnološke provedbe radova, kako bi se sanacija provela što brže i spriječilo onečišćenje vodonosnika.