Amerikanci prijete: "Platite li, suočit ćete se sa sankcijama"

Američki Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) u petak je upozorio da je vanjskim američkim osobama i tvrtkama općenito zabranjeno plaćanje iranskim vladinim subjektima, a osobe koje nisu iz SAD-a mogu riskirati izloženost sankcijama, ako plate.

"Sudionici u pomorskoj industriji koji su uključeni u plovila koja pristaju u iranske luke suočavaju se sa značajnim rizikom od sankcija usmjerenim na iranski brodarski sektor i luke", objavio je OFAC.

Iran je ozbiljno ograničio promet kroz tjesnac od početka rata u veljači, a SAD su provele pomorsku blokadu iranskih luka. Iran je američko presretanje brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka pod blokadom nazvao "piratstvom".

Teheran tvrdi da je brodovima naplaćivao kako bi slobodno plovili kroz tjesnac, a Hamidreza Haji Bababei, zamjenik predsjednika iranskog parlamenta, prošli je tjedan ustvrdio da su prvi prihodi od cestarine deponirani u središnju banku zemlje. Nisu pruženi daljnji detalji o iznosu cestarine, načinu naplate niti tko ju je platio, piše BBC.

Upozorenje OFAC-a navodi da plaćanja mogu uključivati ​​gotovinu, kao i "digitalnu imovinu, kompenzacije, neformalne zamjene ili druga plaćanja u naturi", uključujući dobrotvorne donacije i plaćanja u iranskim veleposlanstvima. Agencija je upozorila da bi se osobe koje nisu državljani SAD-a, a koje plaćaju, također mogle suočiti s građanskom i kaznenom odgovornošću ako plaćanja uzrokuju da osobe iz SAD-a, poput osiguravatelja i financijskih institucija, krše sankcije.

OFAC je rekao da će "nastaviti agresivno ciljati glavne iranske sektore koji generiraju prihode, posebno njegov naftni i petrokemijski sektor".

Američko ministarstvo financija također je u petak objavilo sankcije trima iranskim mjenjačnicama deviza, rekavši da su pretvorile prihode od nafte u upotrebljivije valute. Ministar financija Scott Bessent rekao je da će njegova agencija "neumoljivo ciljati sposobnost režima da generira, premješta i repatrira sredstva te progoniti svakoga tko omogućuje Teheranu pokušaje izbjegavanja sankcija".

Nakon što su SAD i Izrael napali Iran 28. veljače, Iran je ciljao i napadao brodove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, uključujući i zapljenu dva od njih. I SAD je proveo pomorsku blokadu od 13. travnja, sprječavajući sve brodove da putuju u ili iz iranskih luka. Trump se nadao da će blokada izvršiti pritisak na Iran ciljajući njegove prihode od cestarina i prodaje nafte.

Američko središnje zapovjedništvo (Centcom) priopćilo je u petak da je 45 komercijalnih brodova dobilo naredbu da se vrate od početka blokade. Oko 3000 brodova obično prolazi kroz tjesnac svaki mjesec, ali taj je broj naglo pao na samo nekoliko dnevno. Tjesnac je ključni otpremni kanal za naftu i drugu robu, uključujući hranu, lijekove i tehnološke potrepštine.

UNHCR, agencija UN-a za izbjeglice, priopćio je u petak da je zatvaranje ključnih pomorskih ruta prisililo korištenje duljih i skupljih alternativa prometnoj pomoći. Viši troškovi prijevoza i goriva "nesrazmjerno utječu na ljude u hitnim slučajevima", uključujući izbjeglice i raseljene osobe, objavila je agencija.

Troškovi dostave pomoći Sudanu, koji ulazi u četvrtu godinu rata, udvostručili su se posljednjih mjeseci, jer preusmjeravanje pošiljki oko Rta dobre nade u Južnoj Africi produžava vrijeme isporuke na 25 dana. Agencija UN-a izjavila je da se brzo prilagodila preusmjeravanjem morskog tereta i većim oslanjanjem na kopnene koridore. No upozorila je da će "ako nestabilnost na Bliskom istoku potraje, rastući troškovi, kašnjenja i ograničeni transportni kapaciteti vjerojatno dodatno ograničiti humanitarne operacije".

SAD i Iran započeli su krhko primirje 8. travnja. Od tada dvije zemlje vode razgovore, ali nije postignut dugoročni dogovor. Iran je u četvrtak navečer posrednicima u Pakistanu dao prijedlog za okončanje rata, prema iranskoj državnoj novinskoj agenciji IRNA. Međutim, američki predsjednik Donald Trump negativno je odgovorio na prijedlog.

"Žele postići dogovor, nisam uzbuđen, pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. Jer u biti nemaju više vojske. Nisam siguran hoće li ikada stići tamo", rekao je Trump, koji nije dao detalje o prijedlogu niti objasnio zašto nije zadovoljan, ali je rekao: "Traže stvari na koje ne mogu pristati."

Također je izrazio frustraciju iranskim vodstvom, rekavši: "To je vrlo nepovezano vodstvo. Svi žele postići dogovor, ali su svi poremećeni."

Nakon što je iranski vrhovni vođa Ali Hamenei ubijen u američkim i izraelskim napadima prvog dana rata, naslijedio ga je njegov sin Modžtaba Hamenei. Međutim, čini se da je donošenje odluka manje centralizirano nego što je bilo prije rata. U četvrtak je Trump rekao da je obaviješten o opcijama za Iran, od "raznijeti ih do kraja i zauvijek ih uništiti" do "postizanja dogovora".

Sukob je započeo nakon što su SAD i Izrael izveli široke napadi na Iran u veljači. Iran je odgovorio napadima na Izrael i savezničke države SAD-a u Zaljevu. SAD i Izrael rekli su da Iran pokušava razviti nuklearnu bombu, što je Teheran snažno porekao.