Iranski veleposlanik za N1: Nije istina da ne želimo postojanje Izraela. Želimo kraj genocida

Iranski veleposlanik u Hrvatskoj Amir Hossein Gharibnejad ekskluzivno je u N1 Studiju uživo našem Hrvoju Krešiću govorio o nultoj razini povjerenja u Bijelu kuću, optužbama za lažiranje povoda za rat te otkriva pod za koga Hormuški tjesnac ostaje blokiran, a tko njime ipak - plovi.

Koji je najnoviji razvoj događaja kada je riječ o situaciji u Perzijskom zaljevu i Iranu?

"Kao što znate, preksinoć je, nažalost, Amerika ponovno napala neke iranske luke u Perzijskom zaljevu kako bi dodatno eskalirala napetosti između dviju zemalja. Znate, radi se o opetovanu kršenju primirja Izraela i Amerike tijekom ovih mjeseci. Nakon što smo 8. travnja postigli primirje uz pomoć i podršku pakistanskog posrednika, ono je trebalo zaustaviti ili obustaviti sve sukobe i neprijateljstva između Irana, Amerike i Izraela na svim frontama. No, nažalost, Amerika i Izrael ponovno nisu ispunili svoje obveze i prekršili su primirje. Izrael je napao jug Libanona, a mi smo morali uzvratiti. A Amerika je preksinoć, nažalost, napala Iran."

Sjedinjene Države kažu da su ovaj put morale napasti Iran zbog gubitka svog helikoptera. Je li to istina? Kako to izgleda iz vaše perspektive?

"Ne znam kako to reći ni kako vašim gledateljima objasniti situaciju. U neprijateljskim smo odnosima s Amerikom. Što je taj helikopter radio u iranskom zračnom prostoru? Što je radio ondje, u zraku? Recimo da iranski helikopter uđe u američki zračni prostor, što bi učinila američka vojska? To je pravo pitanje i trebalo bi razmisliti o tome... Upozorili smo helikopter da napusti iranski zračni prostor, ali oglušio se na naše upozorenje."

Zato su iransko ratno zrakoplovstvo ili iranske kopnene snage odlučile otvoriti vatru na helikopter. Ali piloti nisu stradali, zar ne? Na sigurnom su?

"Ne znam točno kakva je situacija niti znam cijelu priču, ali neke analize kažu da se radi o američkoj izlici i lažnoj operaciji pod tuđom zastavom kojom Amerika pokušava ponovno povesti rat protiv Irana i traži novu izliku za to."

Vidite li mogućnost da pregovori u bliskoj budućnosti ipak napreduju unatoč ovakvim incidentima? Postoji li mogućnost da Teheran i Washington postignu sporazum?

"Da, nadam se i htio bih da mudrost nadvlada oružje u glavama Donalda Trumpa i njegova tima. Znate da smo dva puta bili u diplomatskim pregovorima s Amerikom. Amerika nas je oba puta napala i bombardirala. To znači da nemamo nikakvo povjerenje u Ameriku, postoji nulta razina povjerenja. No ipak želimo dati prednost diplomaciji i dijalogu kako bismo smanjili napetosti u našoj regiji."

Mislite li da je Pakistan i dalje spreman pružiti platformu za razgovore?

"Da, naravno! Pakistan vrlo spremno želi nastaviti svoje napore. A i Katar daje sve od sebe kako bi se pronašao put do usklađivanja stajališta između naših dviju zemalja."

Kakva je trenutačna situacija u Iranu? Znamo da Iran već nekoliko desetljeća trpi sankcije. Također znamo da nakon napada i dalje dolazi do određenih incidenata. Kakvo je danas stanje gospodarstva i kakva je kvaliteta života u Iranu?

"Kao što znate, svaka zemlja koja je napadnuta suočit će se s određenim gospodarskim problemima. To je prirodno, a Iran nije iznimka. Pod nezakonitim smo sankcijama više od tri desetljeća. Imamo određene gospodarske pritiske, ali naučili smo kako razvijati svoju trgovačku mrežu i gospodarske aktivnosti u takvim okolnostima. Kvaliteta života u Iranu je dobra i na visokoj razini. Međutim, nažalost, imamo inflaciju, a vlada uvodi određene mjere kako bi je kontrolirala i osigurala opskrbu osnovnim dobrima."

Tko trenutačno vodi vladu? Znamo da je, nažalost, iransko vodstvo bilo meta napada Izraelaca i SAD-a te da su mnogi ljudi poginuli. Mnogi se pitaju tko danas vodi Iran.

"To je jasno - vlada vodi zemlju. Imamo vrhovnog vođu, a zemljom upravljaju vrhovni vođa i vlada. Isto tako... Ne znam kako bih najbolje objasnio političku strukturu u Iranu, ali glavne izvršne zadaće su na vladi. Ipak, vlada traži određene savjete od našeg vrhovnog vođe, jer je vrhovni vođa zapravo duhovni vođa."

Porazgovarajmo malo o Hormuškom tjesnacu... Kakva je trenutačno ondje situacija? Prolaze li brodovi ili je sve zaustavljeno?

"Prije nego što su Amerika i Izrael napali Iran 28. veljače, mislim da je oko 140 komercijalnih brodova svakodnevno prolazilo Hormuškim tjesnacem. Sve je bilo normalno i stabilno. No, nažalost, nakon napada Amerike i Izraela na Iran morali smo pojačati zaštitu i nadzor tjesnaca jer su napali iranska postrojenja u Perzijskom zaljevu. Morali smo izvršiti veću kontrolu. Kao što znate, Hormuški tjesnac nalazi se u teritorijalnim vodama između Irana i Omana, koji upravljaju tjesnacem. Kad dođe do ozbiljne sigurnosne prijetnje, u svakom strateškom tjesnacu na svijetu uvode se određena ograničenja i pojačan nadzor. Iran nije iznimka. Sada je tjesnac otvoren, no ne za američke brodove ni za brodove zemalja koje su podržale SAD i Izrael u napadu na Iran."

Možemo li pretpostaviti da brodovi koji plove prema Kini, a pripadaju kineskim, japanskim ili indijskim kompanijama, mogu prolaziti kroz Hormuz?

"Da, naravno!"

Prolaze svakodnevno?

"Da, najnormalnije! No katkad SAD, zbog svoje politike blokade provodi vojne intervencije."

Kako vidite daljnji razvoj situacije u regiji? Imamo Izrael, Libanon i sukob koji ondje traje. Čak i ako Washington i Teheran postignu sporazum, kako će reagirati Izrael? Izrael tvrdi da Iran financira Hezbollah i Hamas, da Iran ne želi postojanje Izraela i da s Iranom ne može biti mira.

"Da, imate pravo... Izrael u našoj regiji vidimo kao aktera koji narušava stabilnost. Vjerujem da u razmišljanju Benjamina Netanyahua i njegova tima sigurnost Izraela znači nesigurnost za cijelu našu regiju. Kada razgovaramo ili pregovaramo s Amerikom, uvijek postoji još jedna strana u kutu prostorije koja pokušava sabotirati pregovore ili uništiti svaku nadu i svaki napor da se postignu mir i stabilnost u našoj regiji. Nažalost, Netanyahu i njegov tim u tom pogledu djeluju vrlo loše."

Ali u konačnici Iran ne želi da Izrael postoji? Ili pak želi?

"Ne, ne, ne... To su glasine! Znate, o tome ne odlučuje Iran. Palestinski narod treba odlučiti o svojoj budućnosti. To je naš službeni stav. Mi samo govorimo, a to tražimo i od međunarodne zajednice, da Izrael treba zaustaviti genocid i prekinuti politiku okupacije te se povući na granice iz 1967."

Nakon svega rečenog, smatrate li da će se situacija u Perzijskom zaljevu uskoro stabilizirati? Nisu samo Izrael i Sjedinjene Države u pitanju. Neke arapske zemlje danas su možda bliže SAD-u nego što su prije bile Iranu ili Turskoj. Vidite li ikakvu nadu za pozitivan ishod u Perzijskom zaljevu?

"Vjerujemo da je američka prisutnost, dakako, vojna prisutnost, glavni izvor nestabilnosti u našoj regiji. Vjerujemo da je moguć suživot s arapskim zemljama u regiji i da možemo surađivati kako bismo postigli mir i stabilnost u našoj regiji. No, nažalost, jasno je da su neke arapske zemlje u regiji suučesnice Amerike tijekom američkog napada na Iran."

Kad već govorimo o Americi, počelo je Svjetsko prvenstvo u nogometu. Iran sudjeluje na prvenstvu, no s obzirom na stanje na Bliskom istoku i činjenicu da rat i dalje traje, mogu li iranski igrači biti sigurni u Sjedinjenim Državama? Znam da su svoju bazu premjestili iz SAD-a u Meksiko. Što očekujete od Svjetskog prvenstva?

"Ovo je sedmi nastup iranske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Nažalost, ovoga puta naša je reprezentacija pod velikim pritiskom i stresom. Prije svega, SAD nije izdao vizu nekim članovima našeg stručnog stožera. Osim toga, a što je najgori mogući scenarij, Amerika nam nije omogućila mjesto za trening prije utakmica, iako će naša reprezentacija igrati prvu fazu natjecanja upravo u Americi. Zato smo svoj kamp morali prebaciti u Meksiko. Nažalost, naša će momčad dolaziti na američko tlo na sam dan utakmice te odmah po završetku utakmice napuštati SAD. Mnogi smatraju da je najveća pogreška FIFA-e bila dodjela Svjetskog prvenstva Americi. Smatramo da je nogomet društveni pokret, veći od politike i granica. Trebao bi povezivati ljude, bez obzira na rasu i boju kože."

U svijetu postoji velika iranska dijaspora i pretpostavljam da će mnogi pratiti utakmice Svjetskog prvenstva. Očekujete li prosvjede ili kritike usmjerene prema Iranu, prema činjenici da je Iran islamska država koju neki pripadnici dijaspore možda ne podržavaju, izraze podrške šahu i slično? Mislite li da bi nogometne utakmice mogle postati političko bojište?

"Trump i američka vlada već su politizirali ovo Svjetsko prvenstvo. To svi znamo! No nas to ne zabrinjava. Iranci diljem svijeta podržavaju iransku reprezentaciju. Naravno, postoje iznimke. Neki Iranci možda ne vole državu ili vladu i zato ne podržavaju reprezentaciju. No nema veze... Nadam se da će promijeniti svoje ponašanje."

I pitanje za kraj... Što očekujete od Irana na Svjetskom prvenstvu?

"Nadamo se da ćemo prvi put proći prvi krug natjecanja i svjedočiti uspjehu naše reprezentacije. Većina Iranaca voli nogomet i iranske nogometaše. Isto tako, gajimo simpatije prema hrvatskoj reprezentaciji jer hrvatski su nogometni treneri vrlo popularni u Iranu. Neki od najistaknutijih hrvatskih trenera radili su u Iranu: pokojni Miroslav Blažević, Zlatko Kranjčar, Tomislav Ivić, kao i Branko Ivanković."

Preveo: Igor Opić