Pet načina kako rat u Iranu pokazuje da NATO nije spreman za borbu protiv Rusije

"Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nisu odvojeni fenomeni; iz oba se može mnogo naučiti kada razmišljamo o ratovima budućnosti“, rekao je general Dominique Tardif, zamjenik načelnika francuskog ratnog zrakoplovstva.

"Te bi nas kombinirane lekcije trebale dovesti do boljeg razumijevanja kako usmjeravati razvoj sposobnosti“, dodao je.

Europski vojni dužnosnici upozorili su da bi Moskva do 2029. mogla biti u poziciji napasti neku članicu Saveza, naglašavajući hitnu potrebu za borbenom spremnošću i političkom kohezijom unutar NATO-a.

Politico je razgovarao s desetak diplomata, sadašnjih i bivših NATO-ovih dužnosnika te obrambenih stručnjaka kako bi sastavio pet slabosti Saveza koje je razotkrio rat na Bliskom istoku.

Nestaje streljiva

Rat u Iranu jasno je istaknuo NATO-ov nedostatak streljiva.

Sjedinjene Države potrošile su oko polovice svojih ukupnih zaliha ključnih projektila protuzračne obrane Patriot, dok su francuski dužnosnici upozorili da su zalihe njihovih projektila Aster i Mica počele ponestajati već nakon prva dva tjedna rata. Obrambene tvrtke poput Rheinmetalla i MBDA također su ukazale na nagli rast potražnje i prijeteće nestašice.

Ako SAD nastavi preusmjeravati svoju pozornost na Indo-Pacifik, „značajni resursi bit će povučeni“ iz Europe, rekao je jedan visoki NATO-ov diplomat. "Imamo premalo tih kapaciteta.“

Ako NATO ne promijeni pristup, Rusija će nas "brzo nadmašiti u ratu troškovima“, upozorio je Calvin Bailey, zastupnik vladajuće britanske Laburističke stranke u parlamentarnom odboru za obranu.

S obzirom na to da Moskva proizvodi "6.000 do 7.000“ napadačkih dronova mjesečno, saveznici NATO-a ostali bi bez visokovrijednih projektila protuzračne obrane u roku od "nekoliko tjedana“, rekao je Justin Bronk, viši istraživački suradnik u Royal United Services Institute.

Zračna inferiornost

Sposobnost Irana da nastavi zasipati susjedne zaljevske države s više od 5.000 raketnih i dron napada unatoč američkoj zračnoj kampanji pokazuje „jasna ograničenja očekivanja da se neka država može bombardiranjem prisiliti na pokornost“ konvencionalnim zrakoplovima, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač u Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira.

Kao odgovor, NATO mora preispitati koncept zračne nadmoći i potražiti kreativna rješenja za odvraćanje Rusije, poput snažnog povećanja ulaganja u dalekometno precizno oružje sposobno gađati proizvodnju dronova i vojne ciljeve duboko unutar Rusije, rekao je Bronk.

Slabe mornarice

Ograničeno europsko angažiranje u pomoći zaljevskim saveznicima također je pokazalo golemi manjak ulaganja u NATO-ove mornarice.

Najjasniji primjer je Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon što su trebala tri tjedna da razarač HMS Dragon bude upućen prema Sredozemlju, brod je vraćen u luku zbog tehničkog kvara.

To ne iznenađuje. Britanski zapovjednik mornarice general Gwyn Jenkins prošlog je mjeseca priznao da Kraljevska mornarica nije spremna za rat, ističući da i drugi saveznici zaostaju. Kanadski premijer Mark Carney ranije je rekao da je manje od polovice flote njegove zemlje operativno.

U svakom sukobu s Moskvom mornarice će biti ključne za pronalaženje podmornica u blizini ruskog sjevernog poluotoka Kole i neutraliziranje plovila opremljenih dalekometnim krstarećim projektilima Kalibr, rekao je Sidharth Kaushal, stručnjak za pomorsku sigurnost pri RUSI-ju.

NATO također mora unaprijediti zajedničke kapacitete za održavanje brodova, dodao je, kao i riješiti manjak osoblja te ulagati u fleksibilna plovila koja se mogu prilagoditi različitim misijama - po uzoru na nizozemski program višenamjenskih potpornih brodova.

Trajna nejedinstvenost

Rat je dodatno produbio jaz unutar NATO-a - Europa je odbila zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom potporom, što je potaknulo Washington da razradi opcije za uzvratne mjere.

To izaziva novu zabrinutost unutar Saveza, rekli su dvojica NATO-ovih diplomata. U međuvremenu, Trump je nastavio kritizirati NATO, više puta ga nazivajući "papirnatim tigrom“.

Rizik nakon Irana, dodao je Arnold, jest da „predsjednik može reći ‘ovoga puta se nećemo uključiti’“ ili se obvezati samo na ograničeno raspoređivanje snaga ako Moskva izvrši invaziju. Kao odgovor, europske prijestolnice moraju usvojiti isti "transakcijski pristup“ kao Trump, rekao je Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a. Trebale bi jasno povezati svoju potporu ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca s obvezom Washingtona prema NATO-u.

Ukrajina je važna

U roku od nekoliko dana od početka rata u Iranu, Ukrajina je poslala svoje stručnjake za dronove - dobro upućene u korištenje domaćih presretača za obaranje iranskih dronova tipa Shahed koje koristi Rusija - kako bi pomogli državama diljem Bliskog istoka.

Kijev je potom sklopio desetogodišnja obrambena partnerstva sa zaljevskim zemljama. NATO je ubrzano proširio svoje institucionalne veze s Ukrajinom, od zajedničkog centra za obuku i istraživanje u Poljskoj do vojnih posjeta Kijevu i novog industrijskog programa za nabavu inovativnih tehnologija iz te zemlje, nazvanog UNITE-Brave NATO.

Savez bi sada trebao raditi na uspostavi „pojasa“ protudronskih kapaciteta bliže ruskoj granici kao prve linije obrane, rekao je Bronk.

Također bi mogao učiniti više na jačanju industrijske suradnje s Ukrajinom, rekla su dvojica NATO-ovih diplomata, uključujući i veće financiranje programa UNITE-Brave.

"Ukrajina djeluje kao pružatelj sigurnosti“, rekao je treći NATO-ov diplomat. Rat u Iranu je to „dokazao“.