Oglas

Rat i ekonomija

Ruski milijarderi već zamišljaju budućnost nakon Putina

author
N1 Info
17. stu. 2026. 07:47
reuters
Mikhail Metzel/REUTERS

Nekoliko sati nakon što je 24. veljače 2022. pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Vladimir Putin okupio je najbogatije Ruse u prostranoj Jekaterininskoj dvorani u Kremlju.

Oglas

Više od trideset njih sjedilo je zbijeno uza zid, noseći zaštitne maske zbog pandemije koronavirusa. Jedan ruski novinar opisao ih je kao „blijede i neispavane”.

Kada je ušao, Vladimir Putin sjeo je na suprotnu stranu dvorane, ostavivši golem prazan prostor između sebe i poslovnih ljudi. Kao i obično, nije nosio masku. Svojim karakterističnim, neizravnim načinom izražavanja dao im je do znanja da očekuje njihovu potporu ratu, piše BBC.

„Želio bih vas pozvati da pokažete razumijevanje za ono što se događa i da zajedno s vladom radite na pronalaženju instrumenata kojima ćemo poduprijeti proizvodnju, gospodarstvo i radna mjesta”, rekao je.

Na snimci sastanka koju je objavio Kremlj nijedan od pozvanih milijardera nije izgovorio ni riječ. Ta je šutnja postala obilježje ruskih superbogataša. Tijekom desetljeća Putinove vladavine naučili su da cijena javnog protivljenja može biti visoka.

Godine 2003. naftni magnat Mihail Hodorkovski, tada najbogatiji čovjek u Rusiji, koji je financirao nekoliko oporbenih skupina, optužio je Putina da tolerira sveprisutnu korupciju.

Sljedećih deset godina proveo je iza rešetaka, osuđen zbog utaje poreza, prijevare i pronevjere, što je poslužilo kao upozorenje drugim potencijalnim kritičarima. Hodorkovski je odbacio optužbe.

Čak i ako su se neki od tajkuna protivili ratu, uglavnom su svoja razmišljanja zadržavali za sebe. No čak se i u toj šutnji mogu čuti naznake promjena. Čini se da neki pripadnici nekoć svemoćne ruske poslovne elite počinju zamišljati Rusiju nakon Putina.

Pitaju se bi li zemlja, nakon što predsjednik napusti dužnost ili umre, mogla ponovno nalikovati Rusiji iz 1990-ih, kada su oligarsi uživali u plodovima političke moći, ili bi se možda mogao razviti čak i zdraviji politički sustav.

Novinar Arkady Ostrovsky, istaknuti poznavatelj Kremlja iz časopisa The Economist, koji je nedavno proveo sate razgovarajući s jednim od najbogatijih Rusa, kaže da ima osjećaj kako se događa „povijesna politička promjena” u načinu na koji ultrabogati promatraju budućnost svoje zemlje.

Nemir među tajkunima

Raspad Sovjetskog Saveza 1991. doveo je do pojave nove, moćne sile na domaćoj političkoj sceni: ljudi koji su iskoristili kraj komunizma kako bi se iznimno obogatili, a zatim poželjeli kontrolirati političare radi vlastite koristi.

Nazvani su „oligarsima”, prema starogrčkom izrazu za „vladavinu malobrojnih”. Imali su novac, a u to je vrijeme novac značio moć. Bilo je to razdoblje „divljih devedesetih”, kada su se na sceni pojavili takozvani „novi Rusi”.

Ogromna državna poduzeća postala su dostupna za preuzimanje, a muškarci s pravim vezama gotovo su preko noći postajali milijunaši, pa čak i milijarderi. Korupcija je bila sveprisutna, pogodovanje politički povezanim pojedincima rašireno, a naručena ubojstva česta.

No gotovo odmah nakon što je 2000. prvi put izabran za predsjednika, Putin je podredio oligarhe svojoj vlasti. Nije bio osobito zainteresiran za dijeljenje moći s bilo kim drugim. Mogao si je priuštiti suprotstavljanje milijarderima jer se rusko gospodarstvo počelo oporavljati, a središnja vlast jačati.

Bill Browder, financijer koji je nekoć bio najveći strani ulagač u Rusiji, a kojemu je 2005. zabranjen ulazak u zemlju nakon kampanje protiv korupcije, kaže da su ruski tajkuni pred Putinom postajali pokorni i prestrašeni.

Kao primjer navodi Svjetski gospodarski forum u Davosu, u godinama prije rata, kada su ruski oligarsi ondje još bili dobrodošli.

„Sjećam se kako sam gledao oligarhe koji su hodali uokolo kao da je sve njihovo, krajnje arogantne i samouvjerene pojedince. A onda bi se pojavio Putin i bilo je nevjerojatno vidjeti kako se ti navodni alfa-mužjaci na steroidima pretvaraju u potpuno podređene, gotovo očajne školarce”, rekao je Browder za BBC.

Od početka rata 2022. Kremlj drži bogate ruske poslovne ljude pod kontrolom nemilosrdnom politikom mrkve i batine. Kritičarima rata oduzimana je imovina, dok su lojalisti nagrađivani izdašnim državnim ugovorima povezanima s ratom.

Danas Rusija ima više milijardera nego ikada prije – ukupno 155, prema časopisu Forbes. Njihovo zajedničko bogatstvo dosegnulo je novu rekordnu vrijednost od gotovo 700 milijardi dolara, odnosno 525 milijardi funti.

No čini se da čak ni tajkune koji su ostali lojalni i za to bili nagrađeni sav taj novac ne čini sretnima.

Neki postaju sve nemirniji.

Autokracija, oligarhija ili demokracija?

Njihove milijarde više nemaju istu moć kao nekada. Unutar Rusije njima više ne mogu kupiti osobito velik politički utjecaj.

„Nemaju nikakve adute, ne sudjeluju u igri”, kaže političar i analitičar u egzilu Dmitrij Nekrasov.

„Bogati su zato što imaju veze s Putinom, a ne obrnuto.”

Izvan Rusije, pak, suočavaju se s izolacijom zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon početka invazije na Ukrajinu.

„Prema njima se odnose kao prema sitnim kriminalcima. Ne mogu letjeti svojim privatnim zrakoplovima. Njihove jahte ne mogu pristajati u svim najboljim europskim lukama. To im mora biti strašno i ponižavajuće”, kaže Browder, otvoreni Putinov kritičar.

Zato neki od njih sada potiho počinju razmišljati o tome što će se dogoditi kada Putin ode s političke scene. Tako mi barem govore dobro upućeni analitičari koji se kreću u svijetu tih tajkuna.

Nema neposrednih naznaka da će predsjednik napustiti dužnost, niti razloga za pretpostavku da je lošeg zdravlja. No Putin, koji je prošlog mjeseca navršio 74 godine, u Kremlju je već četvrt stoljeća. Ljudi u Moskvi znaju da će jednoga dana morati otići.

Kada ga je Reuters prošle godine pitao namjerava li ostati na vlasti do 2036., kada mu prema ustavnim odredbama tehnički istječe mandat, Putin je odgovorio:

„Samo Bog zna hoćemo li imati dovoljno zdravlja.”

Ako Putin podnese ostavku ili umre na dužnosti, vlast bi preuzeo premijer Mihail Mišustin.

No Mišustin dosad nije pokazivao predsjedničke ambicije, što je vjerojatno jedan od ključnih razloga zbog kojih je i imenovan na tu dužnost. Takva bi situacija stvorila svojevrsni vakuum moći.

U tom scenariju poznavatelji Rusije s kojima sam razgovarao predviđaju nekoliko mogućih ishoda. Neki na Zapadu, a nesumnjivo i unutar Rusije, nadaju se da bi demokracija mogla procvjetati u Rusiji nakon Putina, s vlašću koju bi predvodili građani, a ne nova skupina oligarha ili jedan autokrat.

No analitičari smatraju da je to najmanje vjerojatan razvoj događaja. Ključne demokratske institucije oslabljene su ili uništene tijekom Putinove vladavine.

„Rusija je toliko navikla na nasilje da se odviknula od uobičajenih demokratskih procedura”, kaže Aleksandra Prokopenko, ruska novinarka i analitičarka u egzilu.

Druga je mogućnost nastavak autokracije. Putina bi mogla zamijeniti druga osoba i nastaviti njegovu politiku represije. No Prokopenko smatra da se barem u početku ne bi radilo o još jednoj diktaturi snažnog vođe.

Za uspostavu takvog sustava potrebno je vrijeme, objašnjava. Putinov nasljednik u početku bi bio slabiji od njega i raspolagao bi manjim resursima. Postoji i treća mogućnost: tajkuni ponovno uspostavljaju svoju moć, a Rusija se vraća sustavu nalik oligarhiji iz 1990-ih.

Dmitrij Nekrasov, bivši savjetnik Kremlja i oporbeni političar koji danas živi u egzilu, kaže da bi prema tom scenariju zemljom upravljalo nekoliko moćnih elitnih klanova povezanih s poslovnim interesima.

Upravo je ta posljednja mogućnost, naravno, ono što mnogi tajkuni priželjkuju.

„Željeli bi se vratiti u vrijeme kada ih se slušalo, kada im se nije oduzimala imovina i kada su razumjeli pravila igre”, kaže Prokopenko, koja je provela mnogo vremena razgovarajući s najbogatijim Rusima.

Iako je njihova moć znatno ograničena od 1990-ih, tajkune i dalje vrijedi slušati. S obzirom na njihovo golemo bogatstvo, čini se vjerojatnim da će prije ili poslije pokušati ponovno uspostaviti svoj politički utjecaj.

Neki već sada „pokušavaju uspostaviti prijateljske odnose s odgovarajućim ljudima u sigurnosnim službama ili među ministrima”, kaže Nekrasov.

No upozorava da bi poduzimanje bilo kakvih daljnjih koraka zasad bilo „preopasno”.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama