Stručnjak za N1: "Situacija je možda opasnija nego 90-ih"

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za N1 komentirao je reakcije na pokop Ratka Mladića, ali i ono što taj događaj, prema njegovu mišljenju, govori o današnjoj Srbiji i Europskoj uniji.

Za one koji godinama prate političku scenu u Srbiji, kaže, ono što se dogodilo nije bilo posebno iznenađenje.

"Oni koji ne prate srbijansku političku scenu mogli bi se s ovim uistinu možda i šokirati. Ali mi koji pratimo redovito stanje tamo znamo da je upravo ovo što se dogodilo bilo nešto što je očekivano", rekao je Avdagić.

Posebno kritizira reakciju europskog političkog vrha. Smatra da se na visokoj razini prvotno namjeravalo ne reagirati te da je reakcija stigla tek nakon one hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

"Mi smo došli do toga da je ova reakcija zapravo uslijedila nakon reakcije premijera Plenkovića i da očigledno nitko drugi u Europi ne smatra da je ono što se događa problem", ustvrdio je.

"Sve se svelo na puki pragmatizam"

Avdagić smatra da problem nadilazi jedan događaj u Srbiji i da pokazuje mnogo širu promjenu europske politike.

"Postali smo odsječeni od vrijednosti, bilo kakvih zajedničkih vrijednosti, i sve se svelo na puki, možemo reći, pragmatizam. I to je realnost", rekao je.

Podsjetio je da Mladić nije osuđen za sve zločine koje je počinio te da mu nije suđeno za ono što je učinjeno u Hrvatskoj. Posebno problematičnim smatra protokol koji je pratio pogreb.

"On nije dovezen službenim državnim zrakoplovom, pokriven zastavom Srbije, od strane vojnika, komemoracija održana u vojnom domu, dakle, a na kraju je tamo bio i patrijarh Porfirije", rekao je Avdagić.

Pokušaje da se značenje takvog protokola ignorira, umanjuje ili relativizira smatra dodatno zabrinjavajućima.

"Mislim da je ovo možda i opasnija situacija nego 90-ih"

Avdagić je potom iznio jednu od najsnažnijih ocjena razgovora.

"Ja ne bih čak govorio na razini devedesetih. Ja mislim da je ovo možda i opasnija situacija nego što je bila devedesetih", rekao je.

Razliku vidi prije svega u međunarodnim okolnostima. Tijekom ratova 1990-ih, tvrdi, međunarodna reakcija također je često kasnila, ali postojala je veća spremnost zapadnih zemalja da govore o zajedničkim vrijednostima, žrtvama i potrebi za reakcijom.

Danas se, kaže, postavljaju čak i pitanja o budućnosti samog NATO-a.

"Mi se brinemo čak i u pogledu zemalja koje su države članice NATO-a, hoće li NATO opstati, a kamoli da se priča o tome bi li NATO mogao intervenirati u slučaju potrebe u nekim od drugih zemalja, pogotovo ako govorimo o Europi", rekao je.

U takvim okolnostima smatra važnim i jačanje obrambenih kapaciteta Hrvatske.

"Uistinu smo u opasnijem momentu i čini mi se da svi moraju biti svjesni kako je i naoružavanje, pa i ova temeljna vojna obuka za mlade ljude, nešto što je stiglo u krajnjem trenutku i mora služiti kao odvraćanje mogućim opasnostima", kazao je.

Avdagić posebno upozorava na BiH i Kosovo

Kada govori o mogućim sigurnosnim rizicima, Avdagić smatra da neposredna prijetnja Hrvatskoj nije glavno pitanje.

"Mi se moramo pitati što je s Bosnom i Hercegovinom", rekao je.

Kasnije je tome dodao i Kosovo.

"Ono što zabrinjava je Bosna i Hercegovina, možemo dodati i Kosovo. Vjerujem da Makedonija nije pitanje. Ali Kosovo definitivno i Bosna i Hercegovina definitivno."

Posebno je upozorio na geografsku strukturu Bosne i Hercegovine i političke aspiracije koje se pojavljuju u regiji.

"Ono što zabrinjava u ovom trenutku je manje nekakva prijetnja za Hrvatsku, ali itekako zabrinjava što će biti s Bosnom i Hercegovinom", rekao je.

Zbog toga, kaže, treba govoriti o odvraćanju, čak i kada nitko ne želi govoriti o mogućnosti novog rata.

"Ne želimo govoriti o ratu, ali moramo govoriti o svakom mogućem načinu odvraćanja od rata ili bilo kakve agresije, ako je moguće, ne samo na vlastitu zemlju nego na okruženje."

Lavrovljeva poruka Srbiji prošla "ispod radara"

Avdagić je upozorio i na izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova za koju smatra da nije dobila dovoljno pozornosti.

"Ispod radara je gotovo u potpunosti prošla izjava ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da Srbiji uskoro neće biti, da parafraziram, 'poželjno' članstvo u Europskoj uniji i da je uopće priča o Europskoj uniji bila samo inercijska", rekao je.

"I to vam govori jako puno", dodao je.

Zašto Europa šuti?

Jedno od pitanja u razgovoru bilo je zašto su europske države i institucije tako suzdržane prema Srbiji.

Avdagić odgovor djelomično vidi u ekonomskim interesima.

"Njemačka je izuzetno veliki ulagač u Srbiju, Italija između ostalog, dakle svi imaju određene, uistinu možemo reći, financijske interese", rekao je.

Podsjetio je da gospodarske interese ima i Hrvatska.

"Zapravo ima i Hrvatska, ako ćemo to tako. Janaf kao jedna od bitnijih infrastrukturnih kompanija praktično živi od Srbije i NIS-a, njihove naftne kompanije u Srbiji."

No smatra da Hrvatska, zbog vlastitog ratnog iskustva, nije imala politički i moralni prostor prešutjeti događaj.

"Hrvatska jednostavno nema takvu moralnu mogućnost da ovo odšuti i to građani Hrvatske ne bi mogli prihvatiti."

Prema njegovoj ocjeni, upravo je reakcija iz Hrvatske bila "jedina primjerena" reakcija na državnoj razini.

"Srbija nije prošla otrežnjenje"

Na pitanje što odnos prema Mladiću govori o srbijanskom društvu toliko godina nakon ratova i haaških procesa, Avdagić je bio izravan.

"Srbija nije prošla otrežnjenje od te ratne situacije", rekao je.

Na pitanje čemu se dio građana zapravo divi i za što je zahvalan Mladiću, odgovorio je:

"Pa imate Republiku Srpsku. To vam je to. Smatraju da je on to izborio i to je srpski svet, kako predstavljaju."

Avdagić pritom kaže da Srbija sama odlučuje kako će organizirati pogreb i tko će mu prisustvovati, ali da bi Europska unija morala jasno odrediti posljedice takve politike.

"Iz perspektive Europske unije treba reći: to nije moguće. Takvu zemlju ne možemo imati niti kao kandidata, a kamoli kao članicu. E, to bi trebala biti poruka", rekao je.

"Stvari jednostavno ne idu ka boljemu"

Avdagić događaje u Srbiji stavlja u puno širi međunarodni kontekst – od rata u Ukrajini do Bliskog istoka i krize s Iranom.

"Mi sad gledamo višemjesečnu krizu s Iranom, koja zapravo nikoga više posebno ne zabrinjava. Vidjeli smo što smo imali sve za vidjeti u Izraelu, odnosno Gazi, Palestini, nikoga to ne zabrinjava", rekao je.

Pozvao je na "povezivanje točkica".

"Ta jasna slika je teško, teško zabrinjavajuća."

Smatra da je Europa ušla u razdoblje u kojem više nije moguće jednostavno očekivati da će se problemi sami vratiti u prijašnje stanje.

"Ovo su problemi za koje ne možemo više govoriti da su reverzibilni. I to je ono što je zapravo zabrinjavajuće. Stvari jednostavno ne idu ka boljemu", rekao je.

"Pitanje je samo kad će ishlapiti potpora Ukrajini"

Posebno se osvrnuo na rat u Ukrajini.

Smatra da je prije šest mjeseci možda postojala veća mogućnost njegova zaustavljanja, dok je Rusija u međuvremenu pokušavala ostvariti dodatne ciljeve na istoku Ukrajine.

"Pitanje je samo kad će ishlapiti ova potpora Ukrajini i što će onda se dogoditi, koliko brutalno nastavak tog rata može se ostvariti u onom svom najgorem smislu", rekao je.

Sve bi to, smatra, trebalo biti "poziv na buđenje, na otrežnjenje za sve nas".

AfD raste, ali Avdagić vidi i problem njegovih protivnika

U drugom dijelu razgovora Avdagić je komentirao i rast AfD-a u Njemačkoj.

Kaže da ga njihov izborni rezultat nije iznenadio.

"Ona meni uopće nije iznenađujuća. Mi znamo svi da AfD raste", rekao je.

Govoreći o specifičnostima AfD-a u istočnoj Njemačkoj, spomenuo je predizborni skup na kojem se pjevala himna nekadašnje Istočne Njemačke, kao i zahtjeve za većom prisutnošću ruskog jezika.

No dio razloga za rast AfD-a vidi i u problemima njegovih političkih protivnika.

"Znate što je ključni problem? Mi smo došli u ove situacije u kojima mi stalno pričamo o nekakvim sanitarnim kordonima oko nekakvih političkih opcija. Dakle, vi se svodite na to da ste anti-nešto. I onda što je vaš program? Ne zna nitko."

Nasuprot tome, kaže:

"Ali svi znaju što nudi AfD."

Migracije se ne mogu ignorirati

Avdagić smatra da tradicionalne političke stranke dodatno gube povjerenje jer građani ne vide da se veliki problemi rješavaju.

"Naša politika je zapravo kompletno postala ista. Ne znate što tko nudi. Birači su zapravo teško razočarani jer vide da se stvari ne mijenjaju", rekao je.

Jedno od pitanja koje, prema njegovu mišljenju, mainstream politika ne može ignorirati jesu ilegalne migracije.

"Vi ne možete ignorirati ovu situaciju s ilegalnim migracijama. Mi uistinu imamo veliki problem. Naravno da se to mora ljudski, humano, s nekakvim pravima rješavati", rekao je.

Ali dodaje da Europa i SAD moraju priznati da je riječ o problemu koji traje godinama i za koji još nema učinkovitog odgovora.

"Mi se svi moramo, i u Europi pa i u Americi, ozbiljno pogledati u oči i reći da i mi imamo jedan drastični problem koji se ne rješava ne mjesecima ili danima, nego praktično desetljećima", rekao je.

Le Pen i AfD mijenjaju stav prema EU-u

Avdagić je upozorio i na još jedan zanimljiv politički trend: dio stranaka koje su se nekada snažno zalagale za izlazak svojih država iz Europske unije danas ublažava takve stavove.

Kao najbolji primjer naveo je Marine Le Pen.

Od politike koja je išla prema mogućem francuskom izlasku iz EU-a, kaže, došla je do stava da Francuska treba ostati i u eurozoni i u Schengenu, premda uz značajne promjene njihova funkcioniranja.

"Čak i AfD više ne govori o izlasku iz Europske unije", rekao je.

Prema Avdagiću, takve stranke svoje stavove postupno približavaju političkom mainstreamu kako izbori postaju bliži.

"Mi moramo štititi Europu"

Unatoč svim kritikama institucija EU-a, Avdagić smatra da odgovor nije odustajanje od europskog projekta.

"Mi moramo štititi Europu. Ona je uistinu milenijski projekt", rekao je.

Smatra da se rasprava o Europskoj uniji prečesto svodi na pojedinačne regulative, dok se zanemaruju njezina ključna postignuća.

"Ne možemo je svoditi, na kraju krajeva, u svakoj priči na to je li čep odvojiv ili ne", rekao je.

Kao neke od temeljnih vrijednosti europskog projekta istaknuo je slobodu putovanja i trgovine.

"Sloboda putovanja, sloboda trgovine su dostignuća koja su većinu Europe učinila mirnom", rekao je.

Upravo zato, smatra Avdagić, problem nije samo u onome što se dogodilo u Srbiji, nego i u načinu na koji Europa na takve događaje reagira.

Na pitanje tko bi trebao voditi računa o europskim vrijednostima, odgovor je bio kratak – "svi".

No pitanje koje ostavlja otvorenim puno je neugodnije: koliko ih to danas doista čini?