Oglas

treba američku podršku

Tko je Rebecca Grynspan i može li zaista postati prvom ženom na čelu UN-a?

author
N1 Info
19. stu. 2026. 06:55
ujedinjeni narodi, UN (AFP)
Ed JONES / AFP / Ilustracija

U jednom neformalnom glasovanju za drugim, kojima članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UNSC) pokušavaju odabrati sljedećeg čelnika organizacije, jedno se ime neprestano izdvaja ispred ostalih: kostarikanska diplomatkinja Rebeca Grynspan.

Oglas

Pridobivanje američke potpore moglo bi biti najveći izazov za Grynspan, no ona voli riskirati – i želi da Ujedinjeni narodi preuzimaju više rizika, rekla je za Al Jazeeru.

Ako 70-godišnja Rebeca Grynspan pobijedi ostale kandidate, sadašnja čelnica glavnog trgovinskog tijela UN-a postat će prva žena i prva osoba židovskog podrijetla na dužnosti glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

Međutim, kako se brzo približava rok 31. prosinca za izbor nasljednika glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa, Grynspan i dalje ne uspijeva pretvoriti status favoritkinje u pobjedu jer se njezinoj kandidaturi protivi najmanje jedna stalna članica Vijeća sigurnosti s pravom veta.

Zbog tajnih glasovanja, geopolitičkih suparništava i ukupno osmero kandidata koji se natječu za najvišu diplomatsku dužnost na svijetu, nema javne potvrde o tome koja se od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti protivi njezinu izboru.

Ipak, njezina dugogodišnja karijera unutar UN-a, kao i rad na pitanjima izraelske okupacije palestinskih teritorija i ruskog rata protiv Ukrajine, predstavljaju politički teret koji će morati prevladati kako bi pridobila potporu najmoćnijih svjetskih država, smatraju analitičari.

Pritom će prije svega morati pridobiti jednog čelnika koji je pokazao želju za slabljenjem upravo one organizacije kojoj se Grynspan nada stati na čelo: američkog predsjednika Donalda Trumpa.

No ono što joj, prema vlastitim riječima, ide u prilog jest njezino diplomatsko iskustvo i spremnost na preuzimanje rizika, kako osobnih tako i onih koji se tiču same organizacije.

„UN mora postati manje nesklon riziku. Njegov najveći rizik danas jest da uopće ne pokuša”, rekla je za Al Jazeeru.

„Slušala sam ljude kojima je UN potreban, ali koji sve više sumnjaju u njegovu sposobnost djelovanja. Oni žele vodstvo spremno riskirati radi mira.”

Sadašnja glavna tajnica Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i bivša potpredsjednica Kostarike priznala je da diplomatski pregovori ne donose uvijek rezultate, barem ne iz prvog pokušaja.

No upravo to, smatra, čini ulogu glavnog tajnika UN-a još važnijom.

„Svaki posrednik zna da deset prijedloga može propasti prije nego što jedanaesti uspije”, rekla je.

„Malo koja vlada može si priuštiti političku cijenu tolikog broja odbijanja. Glavni tajnik to može.”

Karijera od Kostarike i Latinske Amerike do međunarodne diplomacije

Grynspan nije nepoznat epitet „prva”. Kada je 2021. imenovana na čelo UNCTAD-a, postala je prva žena na dužnosti glavne tajnice te organizacije.

Preuzela je vodstvo obećavajući gospodarski oporavak nakon pandemije COVID-a 19, potporu digitalnoj tranziciji i usklađivanje rada organizacije s klimatskim ciljevima UN-a.

No prije toga Grynspan je izgradila dugu karijeru u latinoameričkoj politici i međunarodnoj diplomaciji, uključujući razdoblje od 1994. do 1998., kada je obnašala dužnost druge potpredsjednice Kostarike.

Po struci ekonomistica, tijekom karijere obnašala je različite ministarske dužnosti. Među ostalim, bila je zamjenica ministra financija, gdje je odigrala ključnu ulogu tijekom dužničke krize koja je pogodila zemlju osamdesetih godina.

Nakon dugogodišnjeg iskustva u državnoj upravi preuzela je dužnosti i izvan Kostarike.

Godine 2014. imenovana je glavnom tajnicom Iberoameričke konferencije, organizacije koja okuplja 22 države Latinske Amerike, Kariba i Europe.

Također je obnašala vodeće dužnosti u Programu Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te Komisiji UN-a za obnovu Haitija.

U svojoj kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a Grynspan je predstavila viziju reforme međunarodne organizacije te najavila da će se zalagati za aktivniju ulogu Ujedinjenih naroda u pregovorima o okončanju ratova.

„Braniti Ujedinjene narode danas znači imati hrabrosti promijeniti ih. Nijedna organizacija nakon 80 godina ne može reći da ne mora ništa mijenjati”, rekla je favoritkinja za Al Jazeeru.

„UN mora prihvatiti reforme, a ne zauzimati obrambeni stav prema njima.”

Posrednica u rješavanju crnomorske krize

Kao čelnica UNCTAD-a, Grynspan je predvodila rad organizacije na pitanjima globalne trgovine, duga i ekonomske nejednakosti.

Pripisuje joj se važna uloga u UN-ovoj Crnomorskoj inicijativi za žito, koja je tijekom rusko-ukrajinskog rata omogućila izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora.

O tom je sporazumu pregovarala sa zaraćenim stranama dok se istodobno liječila od raka dojke.

„Kako bi sporazumi funkcionirali, morali smo za pregovarački stol dovesti i druge aktere”, prisjetila se Grynspan.

„Banke nisu htjele obrađivati plaćanja, osiguravajuća društva nisu željela osiguravati brodove, a brodarske kompanije oklijevale su sudjelovati. Uključili smo ih u taj proces.”

Prema UNCTAD-u, inicijativa u kojoj su 2022. posredovali UN i Turska omogućila je izvoz 32 milijuna tona žitarica i smanjila globalne cijene hrane za 22 posto, prije nego što se Rusija godinu dana poslije povukla iz sporazuma.

Grynspan je objasnila da je sporazum opstao godinu dana prije nego što je propao zato što su Rusija i Ukrajina uspjele shvatiti da se ne moraju slagati oko samog rata kako bi postigle dogovor o izvozu žitarica.

Upravo takav pristup, kaže, namjerava primijeniti i u Vijeću sigurnosti ako bude izabrana na čelo UN-a.

„Ako ratovi ne čekaju idealne uvjete, ne bi ih trebala čekati ni diplomacija”, rekla je.

Međutim, njezine ranije kritike ruskog povlačenja iz sporazuma mogle bi navesti Moskvu da uloži veto na njezinu kandidaturu, rekao je ranije za Al Jazeeru Richard Gowan, direktor programa za globalna pitanja i institucije Međunarodne krizne skupine (International Crisis Group).

Ipak, Grynspan, poput ostalih kandidata, nastoji pridobiti potporu ključnih članica Vijeća sigurnosti, a u travnju se sastala i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.

Židovsko podrijetlo i veze s Izraelom

Kći poljskih židovskih izbjeglica koji su tijekom Holokausta pobjegli u Srednju Ameriku, Grynspan ima bliske obiteljske veze s Izraelom.

Ondje je jedno vrijeme studirala, njezina sestra već godinama živi u toj zemlji, nećak i nećakinja služili su u izraelskoj vojsci, a njezini rođaci u Izraelu izjašnjavaju se kao cionisti.

Međutim, njezin stav o izraelskom genocidnom ratu u Gazi uglavnom je usklađen sa stajalištem UN-a.

Osudila je Hamasov napad u listopadu 2023. i pozvala na prekid vatre u izraelskom ratu koji je uslijedio protiv opkoljenog palestinskog teritorija, a za koji je neovisna istražna komisija UN-a utvrdila da predstavlja genocid.

Tijekom njezina mandata na čelu UNCTAD-a organizacija je objavila brojne izvještaje koji upozoravaju da je izraelska politika dovela do gospodarskog sloma palestinskog gospodarstva.

U važnom izvještaju objavljenom u veljači ove godine utvrđeno je da je „palestinsko gospodarstvo kumulativno izgubilo procijenjenih 212,2 milijarde dolara, izraženo u stalnim cijenama iz 2015. godine, u razdoblju od 2000. do 2024.”

„Taj djelomično procijenjeni gubitak gospodarskog potencijala, koji odgovara gotovo dvadeseterostrukom ukupnom palestinskom BDP-u iz 2024., izravno proizlazi iz izraelske okupacijske politike, ograničenja, zatvaranja i ponavljanih vojnih operacija”, navodi se u izvještaju.

Prošle je godine Grynspan upozorila na činjenicu da je bruto domaći proizvod po stanovniku u Gazi pao na samo 161 dolar godišnje, što predstavlja pad od 83 posto u odnosu na 970 dolara iz 2023., prije početka genocida.

Riječ je o jednom od najdrastičnijih gospodarskih slomova u modernoj povijesti.

Njezino podrijetlo, zajedno s njezinim radom, stoga je privuklo pozornost obiju strana izraelsko-palestinskog sukoba, iako se Grynspan uglavnom suzdržavala od javnog komentiranja tog pitanja, kao i vlastitog židovskog identiteta.

„Moj identitet daje mi empatiju, a ne pristranost”, rekla je za Al Jazeeru.

Govoreći o iskustvu svojih roditelja kao židovskih izbjeglica, naglasila je univerzalne pouke koje proizlaze iz takvog iskustva prisilnog raseljavanja.

„Ja sam kći mira. Moji roditelji bili su izbjeglice iz Drugog svjetskog rata. Znam što rat oduzima i znam što mir omogućuje. Moguće je da to ponovno ostvarimo, zajedno”, rekla je Grynspan.

Vodi u utrci, ali što je s Washingtonom?

Neformalna glasovanja postavila su Grynspan na prvo mjesto među kandidatima, no pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – imaju pravo veta, što znači da protivljenje bilo koje od njih može zaustaviti njezinu kandidaturu.

Budući da Grynspan slovi za osobu duboko ukorijenjenu u sustavu UN-a, dok je Trump u više navrata nastojao oslabiti i preoblikovati tu organizaciju, analitičari se pitaju može li uvjeriti njegovu administraciju da je upravo ona prava osoba za njezino vodstvo.

Ranije ovog mjeseca Sjedinjene Američke Države navodno su, zajedno s Rusijom, podržale kandidatkinju Ujedinjenih Arapskih Emirata Lanu Nusseibeh, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo pružili „malo otpora”, prema diplomatima koje citira medijska platforma Devex.

Na posljednjem neformalnom glasovanju, održanom ranije ovog mjeseca, Nusseibeh je dobila šest glasova protiv od ukupno 15 članica Vijeća sigurnosti, no nije jasno uključuje li taj broj i protivljenje neke od stalnih članica s pravom veta.

Kina je, sa svoje strane, signalizirala da prednost daje kandidatu iz Latinske Amerike, izvještava The New York Times, iako Peking dosad nije javno podržao nijednog kandidata.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama