Kolinda Grabar-Kitarović za N1: Smatram da Srbija mora u EU, ali scene koje smo vidjeli ovih dana neće pomoći nikome

Osvrnula se i na proširenje Europske unije te euroatlantsku perspektivu Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

Govoreći o brojnim krizama i sukobima u svijetu, Grabar-Kitarović upozorila je da je javnost na njihove eskalacije već toliko naviknuta da ih možda više ni ne primjećuje u mjeri u kojoj bi trebala.

"Bojim se da to niti ne primjećujemo više. Toliko smo navikli na eskalacije raznih sukoba, žarišta diljem svijeta, da nekako prag tolerancije nam se diže", rekla je.

Problem, prema njezinu mišljenju, leži i u tome što Europska unija nije bila pripremljena za promijenjene geopolitičke okolnosti. Europa se godinama oslanjala na jeftine energente, ponajprije iz Rusije, dok je sigurnost i obranu u velikoj mjeri prepuštala Sjedinjenim Američkim Državama. Sada se, kaže, mora prilagoditi novim okolnostima.

"Još uvijek gledamo malo kratkovidno"

Smatra da Unija i dalje na probleme gleda previše kratkoročno te da se kreće od jedne krize do druge, pokušavajući pronaći pojedinačna rješenja umjesto dugoročnog i cjelovitog pristupa.

"Bojim se da još uvijek gledamo malo kratkovidno, da idemo od krize do krize i pokušavamo naći rješenje, počevši s tim velikim disruptorima kao što je bila pandemija, COVID kriza, pa onda rat u Ukrajini, pa rat na Bliskom istoku, i da nam nedostaju neka cjelovita rješenja. Ja prije svega to vidim dugoročno."

Kao jedno od pitanja kojem se, prema njezinu mišljenju, ne posvećuje dovoljno pozornosti izdvojila je demografiju. Istaknula je da se demografski problem ne može riješiti samo migracijama, nego zahtijeva mnogo širi pristup. Upravo je demografija, smatra, jedan od preduvjeta budućeg razvoja Europe jer bez dovoljno radne snage nema ni napretka Europske unije.

Istodobno smatra da Europa mora više ulagati u sigurnost te raditi na većoj koheziji i zajedničkom razumijevanju prijetnji. Upozorila je da se percepcija sigurnosnih izazova i dalje znatno razlikuje među članicama Unije.

"Što ste bliže istoku, to je Rusija veća prijetnja, što ste bliže jugu, to su ilegalne migracije veća prijetnja."

Trumpov stil...

Europska unija, dodala je, mora biti sposobna i znatno brže donositi odluke. Upravo je sposobnost brzog odlučivanja, smatra Grabar-Kitarović, jedan od kapaciteta za koje je EU već pokazao da ih posjeduje. Sada je potrebno preuzeti političku i svaku drugu odgovornost.

"Imamo puno strategija, sad ih treba provoditi."

Jedna od središnjih tema razgovora bio je odnos Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije te politika Trumpove administracije. Grabar-Kitarović, koja je tijekom političke i diplomatske karijere imala iskustva u kontaktima i razgovorima s Trumpom, smatra da treba razlikovati njegov osobni stil od šire američke strategije.

"Da, treba razlikovati njegov personalni stil od šire slike i strategije. Činjenica da nijedna američka administracija više neće podržavati europsku sigurnost i obranu kao što je to bio slučaj ranije, nitko se, mislim, više ne može vratiti s ovih postavki."

Naglasila je da američki zaokret nije počeo s Trumpom. I prethodne administracije, uključujući administracije Joea Bidena i Baracka Obame, kao i one prije njih, najavljivale su pomicanje američkog fokusa prema vlastitoj obrani i domovinskoj sigurnosti te prema Aziji i Pacifiku. Istodobno su europskim saveznicima poručivale da Europa mora preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.

Grabar-Kitarović prisjetila se i NATO-ova summita 2018., kojem je prisustvovala kao hrvatska predsjednica i na kojem je Trump vrlo oštro kritizirao europske članice zbog nedovoljnih izdvajanja za obranu.

"Bila sam na tom famoznom NATO summitu 2018., kad je predsjednik Trump gotovo izašao iz dvorane, prijetio da će napustiti NATO, i moram reći da nije bio u krivu kad je pitao kako američkom narodu objasniti zašto SAD plaća silne milijarde dolara za europsku sigurnost i obranu, kad Europa, neću spomenuti državu koju je tada apostrofirao, zapravo daje milijarde i milijarde Rusiji za jeftinu energiju."

Srbija i Ratko Mladić

Podsjetila je da su se članice same obvezale povećavati izdvajanja za obranu, spomenuvši nekadašnji cilj od dva posto te nove postavke izdvajanja.

"Imao je pravo, mislim, sami smo se obvezali na tih dva posto, sad je evo tri posto, tri plus dva."

U razgovoru je otvoreno i pitanje proširenja Europske unije, hrvatske uloge u tom procesu te spremnosti država u susjedstvu da snažnije krenu prema euroatlantskim integracijama. Posebna tema bila je Srbija i događaji povezani sa smrću Ratka Mladića, kao i reakcije europskih institucija i čelnika na poruke i prizore iz Beograda.

Grabar-Kitarović kaže da zbog toga počinje preispitivati koliko je Europska unija ozbiljna kada govori o proširenju, osobito kada je riječ o području koje službeno naziva zapadnim Balkanom.

"Jer ako je ozbiljna, onda treba doista inzistirati, doslovce, na ispunjavanju svih kriterija koje smo mi ispunili. Sjetite se koliko je Hrvatska imala problema zbog kriterija suradnje sa Sudom u Haagu."

Posebno je problematizirala odnos prema događajima u Srbiji nakon Mladićeve smrti, uspoređujući ih s hipotetskom situacijom u Hrvatskoj.

"I ne znam što bi se dogodilo da je u Hrvatskoj takva situacija slična kao u Srbiji s pogrebom, de facto državnim pogrebom Mladića, jednog ratnog zločinca. Što bi se dogodilo da netko u Hrvatskoj krene veličati ili napraviti takav spektakl za nekoga tko je osuđen za ratne zločine?"

"Podržavam njihov put"

Unatoč toj kritici, Grabar-Kitarović naglašava da snažno podržava članstvo Srbije u Europskoj uniji i smatra ga interesom Hrvatske i cijele Unije. No upozorava da događaji posljednjih dana Srbiji neće pomoći na tom putu.

"Doista sam jedan od onih koji smatra da Srbija mora u Europsku uniju, da je to i u interesu Hrvatske i u interesu EU-a, i doista podržavam njihov put. Ali scene koje smo vidjeli ovih dana neće pomoći nikome. One mogu kratkoročno djelovati kao populizam, ali ne vidim da će Srbija iz toga dugoročno profitirati na bilo koji način. To je jednostavno nijekanje realnosti, stvarnosti."

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i europskoj perspektivi hrvatskog susjedstva, Grabar-Kitarović podsjetila je da se ona osobno, hrvatske vlade i Hrvatska općenito već godinama, odnosno desetljećima, zalažu za ulazak tih država u Europsku uniju.

Proces ne smatra klasičnim proširenjem, nego konsolidacijom Europske unije. Države koje još nisu integrirane, prema njezinu mišljenju, nalaze se u političkom vakuumu koji koriste druge, odnosno treće sile, zbog čega smatra da je potreban znatno konkretniji napredak.

"Nije to ni proširenje, po meni, to je konsolidacija Europske unije koja definitivno pripada u tom političkom vakuumu kojeg smo stvorili i kojeg jednostavno ispunjavaju druge sile, treće sile, zapravo. I tu treba biti puno konkretniji napredak."

Podsjetila je i na odluku da Ukrajina dobije kandidaturu za pregovore o članstvu u Europskoj uniji. Tu je odluku pozdravila, ali je istodobno bila razočarana što u tom trenutku jednak status nije dobila i Bosna i Hercegovina, koja je u međuvremenu postala kandidatkinja.

"Moramo prestati slati dvosmislene poruke"

Grabar-Kitarović smatra da Europska unija mora prestati slati dvosmislene poruke državama koje žele postati njezine članice. Kada je riječ o BiH, naglasila je da to ne znači miješanje u njezina unutarnja pitanja, ali smatra da cijela Unija mora inzistirati na demokratskim standardima pred predstojeće izbore.

"Moramo prestati slati dvosmislene poruke, a to uključuje, mislim, bez ikakve namjere za miješanje u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, ali to uključuje inzistiranje cijele Europske unije da izbori koji bi trebali uslijediti budu potpuno u duhu Daytonskih ugovora, kojima, između ostalih, je i Hrvatska jamac, i da u potpunosti budu slobodni, transparentni, da se ne manipulira ni na koji način."

Kada je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine, bivša predsjednica kaže da je danas znatno optimističnija nego što je bila ranije, premda priznaje da nije sigurna koliko je takav optimizam utemeljen.

"Inače, kad je riječ o Bosni i Hercegovini, ja jesam puno optimističnija nego što sam bila svojevremeno. Ne znam da li taj optimizam ima temelja, ali vidim nekako izlaz u tim novim generacijama koje dolaze, novim ljudima. Nadam se da će ih biti što više u politici u Bosni i Hercegovini."

Na kraju razgovora osvrnula se i na Crnu Goru, naglasivši njezinu važnost kao članice NATO-a. Stabilnost te države smatra iznimno važnom, a posebno je upozorila na mogućnost dovođenja u pitanje njezina članstva u Savezu.

"Crna Gora, iznimno bitna država članica NATO-a, nikako ne bismo htjeli da bude prva država koja će postaviti zahtjev za izlazak iz NATO-a. Dakle, stabilnost te države jest iznimno bitna."

Kada je riječ o odnosima Hrvatske i Crne Gore, poručila je da Zagreb mora nastaviti inzistirati na rješavanju otvorenih pitanja te da ne smije odustajati od onoga što je između dviju država već riješeno i dogovoreno.

"A što se tiče Hrvatske, mi moramo ustrajati na rješavanju otvorenih pitanja i ne možemo ići ni korak unatrag od onog što je već bilo riješeno i dogovoreno", zaključila je Kolinda Grabar-Kitarović.