Obrtnici u nevjerici zbog sidrenih cijena: "Moramo označiti 8000 proizvoda, to nema smisla!"

Nova pravila o takozvanim sidrenim, odnosno baznim cijenama trebala bi se početi primjenjivati 17. studenoga. Potrošači bi uz aktualnu cijenu proizvoda trebali moći vidjeti i koliko je taj proizvod koštao na određeni referentni datum.

Vlada mjeru objašnjava nastojanjem da se poveća transparentnost za potrošače i utječe na inflaciju. No Hrvatska obrtnička komora (HOK) upozorava da bi nova pravila, ako ostanu široko postavljena, malim poduzetnicima mogla donijeti veliko administrativno i financijsko opterećenje.

Mostarčić kaže da problem nije u tome trebaju li potrošači imati više informacija, nego u pitanju što točno treba sidriti i na koji način.

"Ne želimo da se nešto ne sidri, ali želimo da to ima smisla. Koji je smisao sidriti cijenu naočala kad znamo da će potrošač koji danas kupi naočale druge kupiti tek za tri, četiri, pet ili šest godina?"

Što su zapravo sidrene cijene?

Ideja je da potrošač uz trenutačnu cijenu može vidjeti i cijenu istog proizvoda na određeni datum u prošlosti. Na taj bi način mogao lakše procijeniti koliko je proizvod u međuvremenu poskupio.

No HOK smatra da takav model ima smisla prvenstveno kod proizvoda koji se često kupuju, primjerice hrane, pića, kozmetike i higijenskih potrepština.

"To su proizvodi koji su u stalnom opticaju i dio su naše potrošačke košarice. Ima smisla da potrošač prati koliko nešto košta", kaže Mostarčić.

Problem nastaje kada se ista logika primijeni na proizvode koje kupujemo jednom u nekoliko godina, poput namještaja, ili na proizvode i usluge koji nastaju prema individualnoj narudžbi.

"Nema smisla sidriti sve"

U Komori smatraju da ministar gospodarstva treba jasno odrediti koje proizvode treba obuhvatiti, umjesto da se uvede pravilo prema kojem se praktički sve mora sidriti, osim iznimaka.

HOK je Ministarstvu gospodarstva već uputio zahtjeve da se obuhvat suzi, a slične dopise poslao je i drugim ministarstvima.

"Mi još uvijek ne znamo što će se sidriti. Naš apel je bio: nemojte sve sidriti. Upravo je to ono što zakon kaže – odredite na koje proizvode to treba primijeniti."

Kao primjer proizvoda koji bi, smatraju u HOK-u, trebalo izuzeti navode naočale. Potrošač ih ne kupuje redovito, pa informacija o njihovoj cijeni od prije nekoliko godina teško može imati istu vrijednost kao kod osnovnih prehrambenih proizvoda.

"Nismo dizali cijene, a ipak ih moramo sidriti"

Poseban problem za obrtnike predstavljaju situacije u kojima cijene uopće nisu povećavali.

U HOK-u kažu da su dobili brojne upite frizera, kozmetičara i drugih obrtnika koji su pitali moraju li sidriti svoje cijene iako ih nisu mijenjali.

Odgovor je, prema dosadašnjim pravilima, bio potvrdan.

"Naši frizeri kažu: 'Nismo dizali cijene.' Kozmetičari kažu: 'Nismo dizali cijene.' Ali oni bi sada trebali sidriti i te svoje usluge."

Mostarčić pritom upozorava da se poskupljenja ne mogu promatrati odvojeno od troškova poslovanja.

"Ako sam ja poduzetnik i ako mi je rastao ulazni trošak struje, najma i plaća mojih radnika, što je onda tu neopravdano kod poskupljenja?"

Najveći problem za male poduzetnike?

Osim samog sidrenja cijena, HOK-u je sporan i način objave cjenika.

Problem vide u zahtjevima za objavljivanje podataka u strojno čitljivim formatima, poput CSV-a i XML-a, kao i u obvezi redovitog objavljivanja takvih podataka.

Za velikog trgovca to može biti tehnički izvedivo, no mali obrtnik za takav bi posao mogao morati angažirati informatičara ili vanjskog pružatelja usluga.

"Ljudi nam ne mogu objavljivati CSV cjenike. Mi smo tražili: nemojte da se CSV i XML cjenici objavljuju svako jutro do osam sati. Jednostavno neke stvari nemaju smisla."

HOK smatra da bi cjenik prije svega trebao biti razumljiv potrošaču.

"Ako sam ja danas objavila taj cjenik i neću ga mijenjati narednih 30 dana, u redu, ali imam taj jedan. I u kojem formatu? U onom formatu koji moj potrošač može čitati."

Trgovina s 8000 proizvoda morala bi označiti svaki proizvod

Koliko bi nova pravila mogla biti zahtjevna za male trgovce, Mostarčić ilustrira primjerom trgovine bojama i lakovima.

"Imate trgovinu boja i lakova s 8000 proizvoda. On sada na 8000 proizvoda mora staviti naljepnicu na kojoj će pisati koliko je to vrijedilo 10. rujna."

Dodatni je problem to što svi proizvodi ne moraju imati isti referentni datum. Ako je određeni proizvod u prodajni asortiman uveden kasnije, uz njega bi stajao drugi datum.

"Vrlo brzo će se desiti da će na našim policama biti 10. rujna, pa onda neki drugi datum, pa još neki treći datum."

U HOK-u smatraju da takav sustav može potrošačima stvoriti više nedoumica nego koristi.

"Usluge bi trebalo izuzeti"

Najveće protivljenje u Komori izaziva primjena sidrenih cijena na usluge.

U građevinarstvu, primjerice, konačna cijena često ovisi o nizu pojedinačnih elemenata. Mostarčić kao primjer navodi izradu i montažu roleta.

Kupac može birati dimenzije, materijal, način upravljanja i niz drugih karakteristika, zbog čega konačni proizvod zapravo nastaje prema njegovim zahtjevima.

"Konačni proizvod je roleta koja više nikad neće biti takva ista za nekog drugog. Nema to smisla."

Sličan problem vide i u ugostiteljstvu. Ako bi se pravila primijenila na restorane i kafiće, uz aktualnu cijenu trebala bi se isticati i prethodna cijena.

"U kafiću ćete onda imati cijenu kave, recimo dva eura, i uz to ćete imati još cijenu koliko je ona koštala 10. rujna."

A sidrena cijena, prema dosadašnjim pravilima, ne bi se odnosila samo na cjenik unutar objekta.

"Ako dolazite u restoran i dočeka vas ploča ispred ulaza u restoran na kojoj su istaknute cijene, i tamo treba biti ta sidrena cijena."

"Ovo nije antiinflacijska mjera"

Iako Vlada sidrene cijene povezuje s borbom protiv inflacije, u HOK-u smatraju da ta mjera neće zaustaviti rast cijena.

"Ovo definitivno nije antiinflacijska mjera. Tko mora povisiti cijenu, on će i dalje povisivati cijenu. Tko ne mora, ostavit će cijenu istu."

Mostarčić upozorava i da se ne može jednostavno zaključiti da su usluge glavni uzrok inflacije. Kao primjer navodi ugostiteljstvo, gdje na cijenu konačnog proizvoda utječu brojni drugi troškovi.

"Ne možemo reći tako globalno da su nam usluge te koje generiraju inflaciju."

HOK zato zagovara mjere koje bi smanjile troškove poslovanja i ojačale domaću proizvodnju. Među prijedlozima koje je Komora ranije upućivala Vladi Mostarčić navodi promjene vezane uz minimalnu plaću, rad nedjeljom te mjere kojima bi se potaknula domaća proizvodnja hrane i smanjila ovisnost o uvozu.

"Ne treba nam još 47 dana da polijepimo 8000 etiketa"

Iako je početak primjene pomaknut na 17. studenoga, u HOK-u upozoravaju da sama odgoda nije dovoljna.

Komora želi da se u međuvremenu pravila preispitaju i suze, a ne da se postojeće odluke samo prepišu u nove pravilnike.

"Nemojte iz odluka prenositi stvari u pravilnike. Dobit ćemo isto na što smo se žalili, na što smo govorili: 'Ne možemo.'"

Mostarčić posebno naglašava da dodatno vrijeme ne bi trebalo služiti samo tome da obrtnici uspiju tehnički provesti pravila koja smatraju lošima.

"Nije ovdje poanta da smo mi sada dobili 47 dana dodatnog zraka pa da se bolje pripremimo i stignemo polijepiti 8000 etiketa. To jednostavno nije smisao."

HOK zato traži da se do 17. studenoga jasno odredi što se treba sidriti, da se usluge izuzmu te da se pravila o cjenicima prilagode mogućnostima malih poduzetnika.

"Ne kažemo da ne treba ništa sidriti. Odredite što treba sidriti da ima smisla."