Garača: Nikome nije draga inflacija, osim možda ministru financija

Inflacija je tolika, kaže, zbog više razloga - od domaćih slabosti do vanjskih utjecaja, strukturnih problema. "Ono što je sada eskaliralo, to je sigurno posljedica sukoba u Hormuzu i nedostatka energenata. Ja se malo čudno osjećam što moram iznositi vlastita mišljenja koja se ne podudaraju sa stanovima oporbe, čak i mojih kolega. Uvjetno rečeno, moram braniti vladu. Ono što me smeta kod svih kritičara, ne sporeći da je stanje loše jest da nitko ne daje rješenja. Svi govore kako se ništa ne radi, kako se treba boriti protiv inflacije, ali nitko ne daje konkretna rješenja", rekao je.

Garača je istaknuo da se nije iznenadio s ovako visokom inflacijom, čak smatra da će rasti još i više. "Tim prije što cijene hrane na mjesečnoj razini nisu uopće rasle, a sigurno će početi rasti jer ovaj energetski šok koji smo doživjeli kroz porast cijena derivata će se sigurno odraziti i na cijene hrane. Što se tiče porasta cijena energije, on je znatno veći nego u eurozoni i sad se postavlja pitanje što se zapravo tu desilo. S druge strane imamo stalne kritike da je udio države u cijeni derivata u Hrvatskoj veli, ali on je u zapadnoj Europi veći nego u Hrvatskoj i sve zemlje eurozone su djelovale na sličan način, kroz trošarine. No, trošarine su u zapadnoj Europi znatno veće, ili su bile znatno veće nego u Hrvatskoj i tamošnje vlade su imale više prostora da kroz samo smanjenje trošarina utječu na konačnu cijenu goriva pa je tamo inflacija manja iako su cijene goriva i dalje veće nego u Hrvatskoj", naglasio je.

Nitko više, kaže, ne spominje harmonizirani indeks cijena koji je u ranijim mjesecima uvijek istican kao pravo mjerilo inflacije. Motiv je, smatra, bio što je taj indeks bio veći od domaćeg indeksa cijena. "Ono što je ključno je da su cijene usluga značajno rasle na godišnjoj razini i to je sigurno jedan od značajnijih doprinosa inflaciji", rekao je i dodao da je to priprema za turističku sezonu.

Naglasio je da je jedno od objašnjenja zašto cijene hrane na mjesečnoj razini nisu porasle, a usluga jesu, to što energetski udar i cijene energenata puno lakše prevaljuje na krajnje potrošače kad su u pitanju usluge nego kad su to odgovarajuće robe. "Još uvijek imamo neke zalihe po starim cijenama. A kod usluga poduzetnici mogu reagirati trenutno i povećavati cijene. Koliko će to utjecati na turističku sezonu, mislim da je to najbolje ostaviti turističkim djelatnicima", poručio je.

Priroda kapitalizma, naglasio je, je da pokušava ostvariti što veću dobit i to je sada, dodaje, postalo posebno izraženo jer se okolnosti na neki način otežavaju pa u toj utrci svi žele ugrabiti što više. Cijenu u toj utrci, kaže, u svakom slučaju na kraju će platiti građani. "Zadatak sindikata je upravo da se bori da nađe ravnotežu između profita i plaća. Ono što je interesantno, nakon što je prije dvije godine guverner optužio poduzetnike da je inflacija tadašnja bila proizvod njihovih marži, ispostavilo se da je to bilo nedovoljno točno. U nekom dužem periodu se pokazalo da je rast plaća bio veći nego što je rast profita poduzetnika kao udio u BDP-u. Ovo što su cijene veće to nije samo zarada poduzetnika, jer osim što su zaradili plaćaju i svoje radnike. Da nema porasta plaća, onda ne bi bilo ni potražnje za tim proizvodima i uslugama. I te usluge sigurno ne bi rasle. Domaća inflacija raste gotovo isključivo zato što postoji dovoljna potražnja, postoje ljudi koji su spremni po tim cijenama kupiti ono što poduzetnici nude", naglasio je.

Kod nas, u zadnjih par godina, plaće i mirovine posljedično rastu znatno brže od porasta produktivnosti, rekao je i dodao da je to odluka Vlade, ali postavlja i pitanje - Što bi više voljeli, rast i inflaciju od 1 posto, ili rast i inflaciju od 4 posto? "Ovo što imamo posljedica je, ili cijena, koju plaćamo za nadprosječni rast BDP-a koji nije organski, nego smo dobili veliku količinu novca iz Europe. Taj novac ovdje nije stvoren i stvara dodatnu potražnju. Domaći se poduzetnici sigurno prilagođavaju cijenama koje nam dolaze izvana", kazao je.

U analizi koju je napravio HNB i u kojoj su optužili trgovce, kaže Garača, nisu uzeli u obzir dvije stvari. Prva je, objašnjava, da imamo povećanje prometa i trgovci prodaju više te uz stabilne marže na veći opseg prodaje imaju i veći profit. "S druge strane, svi kukamo da nema povećanja produktivnosti, a nitko ne spominje je li možda povećanje profitabilnosti možda rezultat povećanja njihove produktivnosti. Analiza je ukazala na jednu situaciju, ali mislim da zaključci nisu do kraja provedeni", rekao je i podsjetio da imamo najveću inflaciju, ali i snažan rast.

Vlada, kaže, može odlučiti ili smanjiti fiskalne namete i posljedično smanjiti rast BDP-a, smanjiti rast plaća u privatnom sektoru. "Tada bi došli u situaciju koja je puno nepovoljnija, ali mi se čini da je vrlo izgledna jer će nas ekonomska situacija voditi ka usporavanju gospodarskih aktivnosti i smanjenju rasta BDP-a i vjerojatno smanjenju inflacije", rekao je i naglasio da je ovaj energetski šok iznimno značajan i da smatra da će cijene nafte još samo rasti. "Nekog velikog prostora za intervenciju Vlade neće biti, čak ni s plivajućim PDV-om", rekao je.

"Nikome nije draga inflacija, osim možda ministru financija jer mu ona bitno olakšava posao. Ne mora brinuti o punjenju proračuna, nego kako to rasporediti. Ali, taj novac se opet vraća u gospodarstvo i cirkulira. Pogrešno je misliti da je novac koji je država prikupila bačen, on se vraća nazad", poručio je.

"Ono što ja zagovaram da Vlada troši, to ne znači da troši optimalno i da tu nema političkog interesa u smislu osiguravanja izborne baze i političkog utjecaja. No, ta je vlast izabrana na demokratskim izborima", rekao je i poručio da nije sporno da uvijek može bolje.

Na kraju je rekao da je malo skeptičan prema tezi da su plaće u javnom sektoru veće nego u privatnom. "Ako se gleda prosjek plaća, ali moramo biti svjesni da je struktura obrazovanosti i složenosti poslova znatno veća u javnom nego u privatnom sektoru", rekao je i zaključio da velika količina stranih radnika koje smo uvezli ruši prosjek plaća u privatnom sektoru.