Vlade i tvrtke kreću u "bitku za bebe". Za svako novorođeno dijete i više od 64.000 eura

Pad broja rođene djece sve više postaje ozbiljan gospodarski problem. Manje mladih znači i manji broj ljudi koji će u budućnosti raditi i uplaćivati u mirovinske i socijalne sustave, dok istodobno raste broj starijih građana kojima je ta pomoć potrebna.

Zbog toga sve više država uvodi ili proširuje pronatalitetne mjere, piše Newsweek.

Singapur

Singapur godinama pokušava povećati jednu od najnižih stopa nataliteta na svijetu. Vlada je zato najavila dodatno širenje financijske potpore obiteljima.

Prema novom paketu mjera, za svako dijete do njegove 17. godine bit će osigurano gotovo 70.000 singapurskih dolara, odnosno oko 47.000 eura, kroz različite oblike izravne financijske pomoći.

Dosadašnji sustav Baby Bonus roditeljima je tijekom prvih šest i pol godina djetetova života donosio novčane naknade. Za prvo i drugo dijete ukupno se isplaćivalo 11.000 singapurskih dolara (7424 dolara), a za treće i svako sljedeće 13.000.

Unatoč tim mjerama, natalitet u Singapuru i dalje je među najnižima u svijetu.

Kina

Kina je napravila veliki zaokret. Nakon desetljeća politike jednog djeteta, vlasti sada pokušavaju potaknuti građane na veći broj djece.

Od 2025. godine država isplaćuje 3600 juana godišnje, odnosno oko 460 eura, za svako dijete mlađe od tri godine.

Uz nacionalnu subvenciju, pojedine lokalne vlasti nude i dodatne mjesečne naknade te bonuse obiteljima s više djece.

Mjere su posljedica sve većeg straha od starenja stanovništva i smanjenja radno sposobne populacije.

Japan

Japan je jedan od najpoznatijih primjera demografske krize. Stanovništvo stari, a stopa nataliteta godinama je vrlo niska.

Država roditeljima nudi mjesečne dječje doplatke, jednokratnu naknadu za rođenje povećanu na 500.000 jena, odnosno oko 2700 eura, kao i proširene usluge skrbi za djecu.

Tijekom 2026. Japan dodatno širi pomoć za vrtiće i obrazovanje, nastojeći smanjiti troškove roditeljstva i omogućiti dostupniju skrb za djecu neovisno o radnom statusu roditelja.

Japanske vlasti upozoravaju da bi sljedećih nekoliko godina mogle biti posljednja prilika za preokret negativnih demografskih trendova.

Južna Koreja

Južna Koreja godinama se bori s jednom od najnižih stopa nataliteta na svijetu, a država je u mjere za poticanje roditeljstva uložila goleme iznose.

Program pokrenut 2022. godine majkama je nakon rođenja djeteta osiguravao 2 milijuna wona, oko 1200 eura, a potom još 700.000 wona mjesečno (oko 430 eura) do djetetove prve godine. Nakon toga roditelji dobivaju 350.000 wona mjesečno (oko 215 eura) do djetetove druge godine.

Pomoć ne dolazi samo od države. Velike kompanije također nude poticaje. Lotte Group zaposlenicima s troje ili više djece daje obiteljski automobil sa sedam do devet sjedala, dok tvrtka Booyoung zaposlenicima isplaćuje 75.000 dolara (oko 64.000 eura) za svako novorođeno dijete.

Problem nije nestao, ali broj rođenih u Južnoj Koreji porastao je 2024. godine, prvi put nakon devet godina.

Švedska

Švedska ne nudi jednokratni "bonus za bebu", ali roditelji dobivaju mjesečni doplatak ovisno o broju djece.

Za svako dijete isplaćuje se 1250 švedskih kruna mjesečno, odnosno oko 110 eura. Obitelji s dvoje ili više djece mogu dobiti i dodatni doplatak za veće obitelji.

Uz novčane naknade, Švedska ima i velikodušan sustav plaćenog roditeljskog dopusta, subvencionirane skrbi za djecu i pomoći obiteljima.

Estonija

Estonija kombinira izravne novčane naknade s drugim mjerama potpore roditeljima.

Obitelji s jednim ili dvoje djece dobivaju 80 eura mjesečno po djetetu, dok obitelji s troje ili više djece dobivaju 100 eura po djetetu.

Naknade se isplaćuju sve dok dijete ne navrši 19 godina. Država uz to osigurava plaćeni roditeljski dopust i druge mjere kojima nastoji smanjiti troškove odgoja djece.

Unatoč tome, estonski natalitet u padu je od 2021. godine.

Finska

Finska je poznata po kombinaciji financijske pomoći i snažne socijalne potpore roditeljima. Jedan od najpoznatijih programa je takozvani "baby box", odnosno paket osnovnih potrepština za novorođenče koji dobivaju novi roditelji.

Osim toga, roditelji dobivaju mjesečne naknade sve do djetetove 17. godine. Iznos raste s brojem djece – od 94,88 eura za prvo dijete do 192,69 eura za peto i svako sljedeće.

No, ni vrlo izdašna obiteljska politika nije zaustavila demografski pad. Finska danas ima jednu od najnižih stopa nataliteta među nordijskim zemljama.

Ujedinjeni Arapski Emirati

UAE svojim državljanima nude neke od najizdašnijih pronatalitetnih mjera.

Ovisno o mjestu prebivališta, domaći državljanin nakon rođenja djeteta može dobiti do 220.000 dirhama, odnosno oko 51.000 eura.

Postoje i mjesečne naknade za djecu, a veće obitelji mogu računati na dodatnu pomoć povezanu sa stanovanjem i otplatom dugova.

Jedan od programa omogućuje 600 dirhama mjesečno po djetetu, odnosno oko 140 eura. Ove su pogodnosti uglavnom namijenjene državljanima UAE-a, a ne stranim radnicima i drugim doseljenicima.

A kako je kod nas?

Najveću jednokratnu potporu za prvo dijete, čak 7963 eura, i dalje isplaćuje općina Sali na Dugom otoku. Slijede općina Ražanac kod Zadra, koja isplaćuje 7000 eura, te Povljana i Kolan na Pagu s po 3000 eura. Među gradovima najizdašniji je Imotski s potporom od 2500 eura.

Sali i Ražanac prednjače i kada je riječ o drugom djetetu, sa 7963 odnosno 7000 eura. Slijede Povljana sa 6000 eura, Imotski s 5000 eura te Kolan i Pašman s po 4000 eura.

Kod trećeg djeteta rekorderi su Imotski i Novska, koji roditeljima isplaćuju po 10.000 eura. Odmah iza njih nalaze se Stari Grad s 9310 eura, općina Lovreć kraj Imotskog s 9290 eura te Povljana na Pagu s 9000 eura.

Za četvrto dijete najviše daje Vela Luka, 13.300 eura, a slijedi Vir s 13.000 eura. Po 10.000 eura za četvrto dijete isplaćuju Imotski, Novska i Biograd na Moru.

Apsolutni rekorder po potpori za peto i svako sljedeće dijete je Vir, gdje roditelji mogu dobiti čak 26.000 eura. Slijede Pašman s 14.000 eura, Vela Luka s 13.300 eura, Bol s 12.000 eura te Biograd na Moru s 11.000 eura. Po 10.000 eura za peto dijete isplaćuju i Novska i Imotski.

Može li novac doista povećati natalitet?

Iako države sve više ulažu u pronatalitetne mjere, stručnjaci nisu jednoglasni oko toga koliko novac može utjecati na odluku o roditeljstvu.

Istraživanja pokazuju da izravne novčane naknade i pomoć oko skrbi za djecu mogu utjecati na odluke o planiranju obitelji, osobito kada su dio šireg sustava potpore. Međutim, učinak često bude kratkotrajan i sam po sebi ne uspijeva zaustaviti dugoročni pad nataliteta.

Zato države sve više kombiniraju novčane poticaje s dostupnijim vrtićima, duljim roditeljskim dopustima, pomoći pri stanovanju i drugim mjerama.